![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/sjever-1024x360.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Prije desetak godina odlu\u010dio sam sav svoj godi\u0161nji odmor koristiti da bih posjetio \u0161to ve\u0107i broj razli\u010ditih i interesantnih svjetskih destinacija i da bih time \u0161to vi\u0161e poku\u0161ao spoznati kako funkcioniraju razli\u010dite kulture i dru\u0161tva. Danas kada se osvrnem, poslije 10 godina i preko 50 posje\u0107enih dr\u017eava diljem svijeta, smatram to jednom od boljih odluka u svom \u017eivotu. Bogatstvo do\u017eivljaja, iskustva i spoznaje, koje sam stekao na taj na\u010din najbolje bih opisao jednom rije\u010dju koju u svojim kampanjama koristi poznata globalna karti\u010darska ku\u0107a \u2013 neprocjenjivo ili priceless<\/em>.<\/p>\n Smatram da vidjev\u0161i bogatstvo razli\u010ditih kultura i nacija, \u010dovjek svakako postaje tolerantniji, pro\u0161iruje svoje vidike i spoznaje te po\u010dinje shva\u0107ati koliko je Hrvatska mala zemlja u svjetskim okvirima i da nas mnogi ljudi prepoznaju samo po Titu (starija generacija) ili \u0160ukeru (oni mla\u0111i). Pri tome po\u010dinje\u0161 i vi\u0161e cijeniti ljepote hrvatske obale \u2013 koja zaista jest prelijepa i jedinstvena u svjetskim razmjerima, ali se sve vi\u0161e pita\u0161 za\u0161to uz takav izuzetni prirodni resurs zemlja nije bogatija i ljudi ne \u017eive bolje?<\/p>\n Je li problem u svima nama kao ljudima koji nismo dovoljno zreli da bismo pametno upravljali sobom, doma\u0107im tvrtkama i cijelom svojom dr\u017eavom, u vrijednostima koje na\u0161e dru\u0161tvo njeguje ili pak u nedovoljnoj obrazovanosti ili nedostatnoj \u017eelji za radom i stvaranjem?<\/p>\n I kako uop\u0107e posti\u0107i dr\u017eavu blagostanja u kojoj postoji taj fini balans izme\u0111u mogu\u0107nosti pojedinca da stekne golemo bogatstvo ako je iznimno sposoban, marljiv i stvara vrijednost za cijelo dru\u0161tvo te socijalne pravednosti i mogu\u0107nosti svakog gra\u0111anina da pristojno \u017eivi?<\/p>\n Sjeverne europske dr\u017eave poput \u0160vedske, Finske, Norve\u0161ke i Danske vjerojatno su najdalje oti\u0161le na tom putu i ako od koga mo\u017eemo ne\u0161to nau\u010diti na tom planu \u2013 to je zasigurno od njih.<\/p>\n Ove sam godine zaokru\u017eio svoju \u201esjevernu turneju\u201c po tim zemljama, a isto tako i razmi\u0161ljanja o tim dr\u017eavama \u2013 iako, posjetiv\u0161i ih samo na nekoliko dana, \u010dovjek mo\u017ee tek zagrepsti povr\u0161inu svoje spoznaje kako te zemlje zapravo funkcioniraju.<\/p>\n Danska i Norve\u0161ka, koje sam nakratko posjetio ove godine, upravo su kao \u0160vedska i Finska, predivne za posjet krajem lipnja ili u srpnju \u2013 u doba tzv. \u201ebijelih no\u0107i\u201c, tj. u razdoblju kada je no\u0107 izuzetno kratka i svijetla te je priroda iznimno zelena i bujna.<\/p>\n Posjet sjeveru u to vrijeme za mene je poseban do\u017eivljaj i \u010dovjek tada osjeti neku posebnu energiju u prirodi i ljudima oko sebe \u2013 pogotovo znaju\u0107i da je klima u tim krajevima takva da ljudi osjete toplinu, svjetlost i radost sunca svega 2 \u2013 3 mjeseca godi\u0161nje i to samo u nekim danima tog razdoblja. Tako\u0111er i priroda tada nabuja u kratko vrijeme pa imate dojam da i danja svjetlost i sunce i priroda \u017eele skupa s ljudima iskoristiti maksimum od tih rijetkih lijepih dana tijekom godine, koji im se zajedni\u010dki pru\u017eaju.<\/p>\n Vjerojatno i tu djelomice le\u017ei korijen sjevernja\u010dkog mentaliteta u smislu da mogu posebno cijeniti istinski vrijedne stvari poput u\u017eivanja u ljepotama prirode jer im je primjerice ono zbog nepovoljne klime ipak dosta ograni\u010deno. Isto tako, lo\u0161a klima i hladne temperature tijekom godine stvarali su potrebu ljudi da rade, razmi\u0161ljaju i razvijaju se kako bi bolje \u017eivjeli. Za razliku od sjevernoeuropskih zemalja, niz je primjera zemalja s izvrsnom klimom, gdje ljudi puno lo\u0161ije \u017eive \u0161to se ti\u010de \u017eivotnog standarda i kupovne mo\u0107i. Ako primjerice pogledamo mediteranske zemlje u Europi, mo\u017eemo jasno vidjeti da je rije\u010d o mahom najzadu\u017eenijim zemljama u Europi (PIGS \u2013 Portugal, Italija, Gr\u010dka i \u0160panjolska) te da su pokazatelji poput BDP-a, prosje\u010dne pla\u0107e i kupovne mo\u0107i gra\u0111ana ili pri dnu u Europskoj uniji ili nerealno visoki na razini koja uzrokuje pretjeranu zadu\u017eenost (kakva je nedavno iza\u0161la na vidjelo u Gr\u010dkoj). Jedna od teorija sociologa jest da ako cijelu godinu \u010dovjek ima sunce, more i bogate prinose zemlje, da onda nije ni bio prisiljen previ\u0161e se truditi da bi radio i razvijao se \u2013 za razliku od zemalja gdje je to bilo nu\u017eno za pre\u017eivljavanje. I zaista, ako \u010dovjek pogleda, mnoge od najrazvijenijih zemalja na svijetu (sjeverna Europa, UK, Irska, Japan) imaju vrlo \u0107udljivu i ne ba\u0161 gostoljubivu klimu te nisu ba\u0161 najbolji izbor ako \u010dovjek bira mjesto za \u017eivot na temelju klime.<\/p>\n U slu\u010daju sjevernoeuropskih zemalja mislim da su, uz kulturno naslje\u0111e, klju\u010dna upravo ta 2 \u2013 3 mjeseca kada su pejza\u017e, zrak i do\u017eivljaj fenomenalni te kada ljudi mogu vidjeti kako je lijepo \u017eivjeti punim plu\u0107ima. Upravo bi to mogao biti pokreta\u010d tih ljudi jer da punih 12 mjeseci \u017eive u tami i sivilu \u2013 te\u0161ko bi bilo na\u0107i inspiracije za izdizanje iznad toga i ve\u0107a postignu\u0107a. Pa upravo zbog takve klime sjevernjaci su (kao uostalom i Englezi i Irci) poznati po brutalnom opijanjima alkoholom (uglavnom preko vikenda), kada im proradi \u201evikin\u0161ka krv\u201c i kada se \u017eestoka pi\u0107a piju na litre. Ali ono \u0161to je zanimljivo, barem prema rije\u010dima na\u0161eg lokalnog vodi\u010da na turi po Danskoj, sve se to odvija bez ve\u0107ih ekscesa i izljeva agresivnosti \u2013 dakle sve je to nekako \u201epod kontrolom\u201c. U Norve\u0161koj, \u0160vedskoj i Finskoj kupovina alkohola dosta je ograni\u010dena i cijene su astronomske, ali to ne sprje\u010dava stanovnike da se jako opijaju, pa i da \u201esko\u010de\u201c trajektom do Estonije ili Danske \u2013 gdje su cijene alkohola ipak ne\u0161to pristupa\u010dnije.<\/p>\n Ono \u0161to je dodatno interesantno jest da iako znaju puno popiti, Danci nikako i nikad ne voze automobile pod utjecajem alkohola. To je \u010din zbog kojeg bi vas prijatelji i suradnici vrlo negativno okarakterizirali te vjerojatno po\u010deli ignorirati i izbacili iz svog dru\u0161tva. Dakle, po njihovoj kulturi u redu je napiti se, ali dovesti u pitanje svoj \u017eivot ili \u017eivote drugih voze\u0107i u takvu stanju, potpuno je neprihvatljivo. Tako\u0111er visina kazne koju policija mo\u017ee odrediti za vo\u017enju u alkoholiziranom stanju vrlo efikasno odvra\u0107a ljude od same pomisli za sjedanje za volan nakon konzumacije alkohola.<\/p>\n Na\u0161 nam je vodi\u010d ispri\u010dao anegdotu o svom prijatelju Dancu koji je vozio kroz Sloveniju i Hrvatsku pa ga policajac zaustavio radi rutinske kontrole dokumenata i upitao ga je li konzumirao alkohol, na \u0161to je ovaj rekao da nije te mu je potom policajac rekao da mo\u017ee i\u0107i. Na to mu je Danac hladno uzvratio da ne mo\u017ee krenuti jer osje\u0107a da je policajac pio alkohol i da je to potpuno neprimjereno. Ne znam to\u010dno kako je zavr\u0161ila ta epizoda, ali znam da smo kod nas jo\u0161 jako daleko od usvajanja normi pona\u0161anja koje \u0161tite dru\u0161tvo u cjelini, a koje sjevernjaci o\u010dito njeguju.<\/p>\n Kada nas usporedim sa sjevernjacima, rekao bih \u010dak da problem \u010dak nije toliko u Hrvatima kao pojedincima (koji se lako i uspje\u0161no uklope u norme razvijenih zemalja kada se tamo presele), ve\u0107 u na\u010dinu na koji mi pristupamo rje\u0161avanju dru\u0161tvenih problema \u2013 bez sustavnosti i dugoro\u010dnosti pristupa.<\/p>\n Primjerice, taksi koji sam uzeo u Kopenhagenu za desetak minuta vo\u017enje platio sam 55 danskih kruna (te\u010daj danske krune gotovo je identi\u010dan te\u010daju hrvatske kune). Ista vo\u017enja po Zagrebu ko\u0161tala bi minimalno toliko, ako ne i vi\u0161e. Zapitajmo se sada koliko si Hrvati s nekoliko puta slabijom kupovnom mo\u0107i mogu priu\u0161titi vo\u017enju taksijem kada ne\u0161to popiju (ili uop\u0107e kada trebaju prijevoz) te zar ne bi mnogi koji znaju da \u0107e piti alkohol pri izlasku u Zagrebu koristili taksi kada bi znali da \u0107e ih ta vo\u017enja do\u0107i 30-ak kuna umjesto dvostrukog ili trostrukog iznosa? I za\u0161to kod rasprave o tome ho\u0107e li minimum tolerancije pod utjecajem alkohola biti 0,0 ili 0,5 promila, nitko od poznatijih politi\u010dara nije to pitanje povezao s cijenom vo\u017enje taksija i na taj na\u010din rje\u0161enje tog pitanja stavio u kontekst sustavnog rje\u0161avanja problema koji vodi manjoj konzumaciji alkohola pri vo\u017enji, sigurnijim cestama, intenzivnijem kori\u0161tenju taksija te potencijalno i pove\u0107anom zapo\u0161ljavanju taksista zbog ve\u0107e potra\u017enje za tom uslugom?<\/p>\n Ovo predstavlja samo mali primjer nedostatka sustavnog razmi\u0161ljanja i rje\u0161avanja problema kod nas \u2013 \u0161to zbog jednostavno nedovoljne navike i neiskustva u tome, a \u0161to zbog mo\u017eda sitnih interesa pojedinih interesnih skupina i pojedinaca koji guraju svoje osobne probitke i koristi protivno onima dru\u0161tva i sustava u cjelini. Problem nije dakako u tim pojedincima i interesnim skupinama jer se oni pona\u0161aju samo prirodno i ljudski \u0161tite\u0107i svoje interese, ve\u0107 u sustavu koji dopu\u0161ta da u brojnim slu\u010dajevima pojedina\u010dni interesi \u010desto prevladaju one dru\u0161tvene te u njegovoj nedovoljnoj snazi da se izdigne iznad svih pojedinih potreba te da se odluke donose uvijek sustavno, neovisno, kompetentno i uvijek u interesu razvoja cjelokupnog dru\u0161tva. Upravo na tom podru\u010dju le\u017ei najve\u0107a snaga sjevernih Europljana i, kao posljedica toga, sposobnost da organiziraju prosperitetno dru\u0161tvo sa sna\u017enom socijalnom dimenzijom.<\/p>\n Manifestaciju sustavnog razmi\u0161ljanja i pristupa rje\u0161avanju problema razvijenih i \u201ezrelih\u201c nacija mogli smo, primjerice, vidjeti i na primjeru Njema\u010dke na nedavno odr\u017eanom svjetskom nogometnom prvenstvu u Ju\u017enoj Africi. Njema\u010dka je reprezentacija na tom prvenstvu osvojila tre\u0107e mjesto, bila je me\u0111u najmla\u0111im reprezentacijama i igrala mo\u017eda i najljep\u0161i i najatraktivniji nogomet. Posebno me impresionirao podatak koji je iznio komentator: da je dobar dio te reprezentacije (uklju\u010duju\u0107i i \u201ezlatnu kopa\u010dku\u201c prvenstva i mog prezimenjaka \u2013 Thomasa Mullera) rezultat toga \u0161to je, nakon debakla njema\u010dke reprezentacije na europskom prvenstvu 2000. godine (kad je Njema\u010dka bila posljednja u kvalifikacijskoj skupini), njema\u010dki nogometni savez tada odlu\u010dio ulo\u017eiti desetke mil. EUR u razvoj mladih igra\u010da (u dobi 13 \u2013 14 godina). Kao posljedicu toga imamo \u010dinjenicu da su se deset godina poslije ba\u0161 ti de\u010dki na ovom nogometnom prvenstvu promovirali me\u0111u najbolje svjetske nogometa\u0161e. Zamislimo samo kad bismo u Hrvatskoj mogli o\u010dekivati takav sustavni pristup rje\u0161avanju problema?<\/p>\n Sjevernjake ina\u010de karakterizira i iznimna tjelesna aktivnost i posve\u0107enost sportu. Kopenhagen je prepun trka\u010da i biciklista, dok su pak Norve\u017eani strastveni skija\u0161ki trka\u010di i jasno je vidljivo u tim zemljama da je sport na\u010din \u017eivota u tim zemljama te je duboko ukorijenjen u navike stanovni\u0161tva. Njihov je aktivan pristup \u017eivotu primjetan i u cijelom nizu drugih aspekata \u017eivota \u2013 od toga da stalno rade na unapre\u0111enju izgleda svojih ku\u0107a jer uvijek \u017eele dodati ne\u0161to novo i druk\u010dije, do toga da su iznimno ekolo\u0161ki svjesni i ve\u0107 sada aktivno djeluju u smislu razvoja alternativnih izvora energije u svojim zemljama.<\/p>\n Niz je jo\u0161 primjera aktivnog pristupa prema \u017eivotu sjevernjaka, ali osobno je na mene najve\u0107i dojam ostavio hendikepirani \u010dovjek sa \u0161takama, kojeg sam primijetio na glavnoj pje\u0161a\u010dkoj ulici u Oslu. Na na\u0161im se ulicama \u010desto znaju primijetiti prosjaci koji mole da im se ne\u0161to udijeli zbog toga \u0161to se nalaze u te\u0161koj \u017eivotnoj situaciji. Na glavnoj pje\u0161a\u010dkoj ulici u Oslu nema prosjaka \u2013 postoje samo ljudi koji demonstriraju odre\u0111ene vje\u0161tine i na temelju toga prolaznici nagra\u0111uju one koji su ih se najvi\u0161e dojmili. Tako se tamo mogu vidjeti razni umjetnici \u2013 od uli\u010dnih svira\u010da, ljudi-kipova obojenih u zlatnu ili srebrnu boju te \u010dak i cirkusanti koji hodaju po u\u017eetu izme\u0111u dva drveta i od toga, naravno, rade predstavu i spektakl. Prolaze\u0107i tom ulicom, uo\u010dio sam vrlo niskog \u010dovjeka sa \u0161takama (i vidno skra\u0107enih nogu), kako u nogometnom dresu \u017eonglira loptom pomo\u0107u \u0161taka i glave naizmjence \u2013 \u010dine\u0107i to s iznimnom i nepojmljivom spretno\u0161\u0107u Ii vje\u0161tinom. U nevjerici sam promatrao kako je vi\u0161e od deset minuta \u017eonglirao uz smije\u0161ak na usnama prebacuju\u0107i loptu s jedne \u0161take na drugu, pa na glavu i potom opet na \u0161take nakon du\u017eeg \u017eongliranja glavom. Vje\u0161tina koje se ne bi postidjeli ni najbolji brazilski nogometa\u0161i.<\/p>\n U tom sam trenutku kristalno jasno uvidio temelj razlike u mentalitetu izme\u0111u nas i sjevernih Europljana. Poruka ovog \u010dovjeka bila je \u2013 gledajte kakvu sam vje\u0161tinu nau\u010dio unato\u010d svojem hendikepu i nagradite me zbog toga \u0161to cijenite moj trud, upornost i vje\u0161tinu, a ne zato \u0161to me sa\u017ealijevate te zato \u0161to sam jadan i nisam imao sre\u0107e u \u017eivotu. Aktivan pristup \u017eivotu umjesto pasivnog \u2013 ono \u0161to razlikuje uspje\u0161ne pojedince i nacije od onih neuspje\u0161nih. Sjevernjaci zbog toga i mogu imati izda\u0161ne iznose za socijalnu pomo\u0107 jer ne postoji velik broj ljudi koji to \u017eele zlouporabiti \u2013 ljudi \u017eele \u017eivjeti aktivno, raditi i stvarati. Ali ipak ne robovati radu i imati radni dan koji traje 10 \u2013 12 sati (\u0161to je \u010dest slu\u010daj u zemljama poput SAD-a).<\/p>\n Posebno je zanimljivo da ve\u0107ina Danaca napu\u0161ta roditeljski dom ve\u0107 po zavr\u0161etku srednje \u0161kole, tj. s 18 godina. Neki se zapo\u0161ljavaju, mnogi studiraju uz honorarne poslove, ali svakako u ranim godinama razvijaju svijest \u0161to zna\u010di uzdr\u017eavati se i biti odgovoran prema novcu (budu\u0107i da ga sam stje\u010de\u0161). Mo\u017eda i to doprinosi da se Danci prema novcu odnose vrlo racionalno \u2013 mi bismo na trenutke mo\u017eda rekli i da su \u0161krti jer, primjerice, nije ba\u0161 obi\u010daj pla\u0107ati runde pi\u0107a za dru\u0161tvo, ve\u0107 obi\u010dno pla\u0107a svako za sebe (ali ako nekoga po\u010dastite, on \u0107e to svakako nastojati korektno uzvratiti).<\/p>\n Mnogi Danci dosta rano kupuju svoj stan. Razlog tome jest da su cijene nekretnina dosta prihvatljive za njihov standard (u Kopenhagenu primjerice usporedive sa Zagrebom), s krediti su prili\u010dno dostupni uz tako\u0111er pristupa\u010dne kamatne stope. S druge pak strane automobili su zbog visokih poreza i nameta znatno skuplji nego kod nas i ljudi \u0107e se puno prije odlu\u010diti za kupovinu stana nego automobila. To je jo\u0161 jedan primjer koji pokazuje kako sustav pametno usmjerava ljude prema po\u017eeljnim na\u010dinima pona\u0161anja. Posljedica je da stanovnici masovno rje\u0161avaju stambeno pitanje jo\u0161 u ranim godinama, da se bicikl i javni prijevoz koriste intenzivno i svakodnevno te da su kao posljedica toga i ekonomski i ekolo\u0161ki aspekti dru\u0161tva na dobitku. Oko 3000 kilometara biciklisti\u010dkih staza po Danskoj i \u201emore\u201c bicikala vidljivih na svakom koraku pri prolasku kroz Kopenhagen, zorno svjedo\u010de o tome da su Danci odlu\u010dili masovno koristiti bicikle gdje i kad god su to u mogu\u0107nosti.<\/p>\n \u0160kolovanje je besplatno i dosta kvalitetno, \u0161to skupa s kvalitetnim i sveobuhvatnim sustavom zdravstvenog osiguranja te brojnim besplatnim prometnicama \u2013 jasno pokazuje kamo idu porezi koje pla\u0107ate i za\u0161to su iznosi poreznih davanja u Danskoj i u ostalim sjevernim zemljama me\u0111u najvi\u0161ima u Europi.<\/p>\n Moja dobra prijateljica koja \u017eivi u \u0160vicarskoj nedavno mi je ispri\u010dala \u201epri\u010du o tre\u0161njama\u201c koja svjedo\u010di da se i tamo sve promi\u0161lja sustavno. Ono \u0161to ju je ve\u0107 du\u017ei niz godina ljutilo i \u0161to nikako nije mogla shvatiti jest \u010dinjenica da za 1 kg tre\u0161anja u njezinu kantonu treba izdvojiti astronomsku svotu od preko 100 kn. Sve se to promijenilo onog dana kada je u razgovoru s nekim od mje\u0161tana shvatila da je tre\u0161nje (i jo\u0161 neko drugo vo\u0107e i povr\u0107e) ko\u0161taju toliko zbog toga da bi se poljoprivrednici koji \u017eive od uzgoja tre\u0161anja mogli prehranjivati te da bi u protivnom oni predstavljali socijalnu kategoriju za koju bi trebalo izdvojiti dodatna davanja (poreze). Dakle, ljudi su subvencionirani vi\u0161om cijenom i stoga ne postoji potreba da oni predstavljaju teret dru\u0161tvu \u2013 izvrstan primjer sustavnog razmi\u0161ljanja lokalne samouprave. I nakon toga dana njoj vi\u0161e nije nikakav problem kupiti skupe tre\u0161nje kada ih za\u017eeli \u2013 zna zbog \u010dega ih pla\u0107a toliko i za\u0161to je za cijeli sustav bolje da je tako. Upravo su zbog ovakvog pristupa rje\u0161avanju problema i raznoraznih situacija \u0160vicarci i sjeverni Europljani na nivou razvoja i \u017eivotnog standarda na kojemu jesu.<\/p>\n S druge pak strane kod nas se pitanjima poput: koji \u0107e iznos poreza biti za koju razinu pla\u0107e, kako rije\u0161iti problem skupog dr\u017eavnog aparata i javnog sektora (koji na\u0161a privreda objektivno ne mo\u017ee financirati) i kako zadr\u017eati najsposobnije pojedince i potaknuti ih da stvaraju vrijednost za dru\u0161tvo \u2013 pristupa na sve druge na\u010dine samo ne sustavno. Interesna grupacija koja mo\u017ee ostvariti ja\u010di pritisak u odre\u0111enom trenutku (bilo da su to seljaci, sindikati ili poslodavci) \u2013 gura svoje interese bez obzira na to jesu li oni dugoro\u010dno odr\u017eivi i u korist sustava.<\/p>\n Sustavnost razvijenih zemalja (poput sjevernoeuropskih) o\u010dituje se i u tome da su u njima zabava i izlasci izrazito skupi, a bazi\u010dne \u017eivotne namirnice \u0161iroko pristupa\u010dne. Ako primjerice odete kupiti osnovne potrep\u0161tine u trgovinu, tada cijene koje \u0107ete na\u0107i u supermarketima sjevernoeuropskih zemalja uglavnom ne\u0107e biti drasti\u010dno vi\u0161e od cijena u na\u0161ima. S druge pak strane jelo ili pi\u0107e u restoranu ili baru usporedivog ranga, u Oslu \u0107ete primjerice platiti 4 \u2013 5 puta vi\u0161e nego u Zagrebu. Na taj na\u010din oni s najmanjim pla\u0107ama mogu pristojno \u017eivjeti, ali bez izlazaka i zabave, a ako \u017eelite izlaziti i zabavljati se \u2013 morate se potruditi i zaraditi dovoljno novca da biste si to mogli priu\u0161titi. I javni su prijevoz Skandinavci sustavno osmislili: mjese\u010dnim pokazom kupujete kombinaciju razli\u010ditih vrsta prijevoza (metro, autobus, rije\u010dni…) koje onda po volji kombinirate.<\/p>\n Sjevernjaci su op\u0107enito dosta liberalni i tolerantni te tu svatko ima pravo svoj \u017eivot organizirati kako mu odgovara, ako pri tome ne remeti \u017eivote drugih. \u010cak i ako misle da va\u0161e pona\u0161anje i nije ba\u0161 najprimjerenije, sve dok ne remetite svoju okolinu, te\u0161ko da \u0107e vam sjevernjaci \u0161to prigovarati. Dakle, ljudska je sloboda prili\u010dno izra\u017eena i po\u0161tuje se. Primjerice, ako sam dobro shvatio, u Danskoj i \u0160vedskoj svatko ima pravo kampirati i preno\u0107iti jednu no\u0107 gdje \u017eeli pa \u010dak i na privatnom posjedu (uz prethodno javljanje vlasnicima). Time se \u017eeli poslati poruka otvorenosti dru\u0161tva, gostoljubivosti i mogu\u0107nosti da svaki gra\u0111anin nakratko u\u017eiva u \u010darima prirode.<\/p>\n Vrlo interesantan i drasti\u010dan primjer liberalnosti, pragmati\u010dnosti i po\u0161tivanja ljudskih sloboda jest tzv. Christiania \u2013 hipi-komuna nedaleko od centra Kopenhagena, koja tamo djeluje ve\u0107 dulji niz godina. Kopenhagen je kao lu\u010dki grad imao problem s drogom i narkomanima do prije nekoliko desetaka godina \u2013 kad je gradska uprava odlu\u010dila osnovati hipi-komunu pod nazivom Christiania. U njoj je svoj dom na\u0161lo nekoliko tisu\u0107a pripadnika rizi\u010dne skupine \u2013 ovisnika o drogi ili onih koji se od nje poku\u0161avaju izlije\u010diti. Tamo su dobili priliku raditi i stvarati razne umjetni\u010dke predmete te se od toga prehranjivati i \u017eivjeti relativno normalnim \u017eivotom, bez reme\u0107enja ostatka dru\u0161tva tj. ostalih gra\u0111ana Kopenhagena. O tome koliko se stanovnici Christianije smatraju posebnima, zorno svjedo\u010di i natpis pri izlasku iz komune: \u201eDobro do\u0161li u Europsku uniju\u201c. Prije nekoliko je godina postojao plan zatvoriti Christianiju i na to mjesto izgraditi veliki poslovni kompleks \u2013 koji bi zbog atraktivne lokacije svakako imao zna\u010dajnu tr\u017ei\u0161nu vrijednosti. Nakon te najave, u gradu se problem droge i naselja intenzivirao pa je zabilje\u017eeno nekoliko primjera nasilja te \u010dak i ubojstava. Nedugo potom gradske su vlasti odlu\u010dile ipak ostaviti Christianiju i ne riskirati da se droga i nasilje pro\u0161ire po ulicama Kopenhagena. Christiania tako predstavlja primjer pragmati\u010dnosti sjevernjaka, ali i sklonosti eksperimentiranju te priznavanju pogre\u0161aka koje se u tom procesu eksperimentiranja znaju dogoditi. Na\u0161 je vodi\u010d u Kopenhagenu opisao Dance (i sjevernjake op\u0107enito) kao vrlo jednostavne u poslu, nesklone kompliciranju, spremne na eksperimentiranje i poku\u0161avanje ne\u010deg novog, a ako pritom eksperimentiranju i pogrije\u0161e \u2013 odmah to korigiraju i kre\u0107u dalje u potrazi za ispravnim rje\u0161enjima.<\/p>\n Sklonost eksperimentiranju i novim formama s jedne strane, ali opet i sustavnost i uklapanje u cjelinu s druge strane, mogu se dobro vidjeti na primjeru na kojem sjeverni Europljani pristupaju urbanizmu. Ku\u0107e su im vrlo zanimljive, koriste vrlo lijepe i uo\u010dljive pastelne boje (crvena, \u017euta, plava, zelena\u2026), te postoje mnoge ku\u0107e s fasadom od crvene cigle \u2013 \u0161to mi osobno izgleda izuzetno lijepo i interesantno, pogotovo za zgrade uz rijeku, koje tako posebno dolaze do izra\u017eaja. Bez obzira na bogatstvo boja i oblika ku\u0107a, sve je to nekako urbanisti\u010dki uklopljeno da izvrsno funkcionira kao cjelina, daju\u0107i gradovima (i selima) poseban \u0161arm. Za vrijeme ve\u0107ine godine kada je vrijeme lo\u0161e, tamno i tmurno, to bogatstvo boja ipak ulijeva \u017eivot i vedrinu u prostor u kojemu ljudi \u017eive i rade, a kada sunce zasja \u2013 tada se taj spektar poka\u017ee u svojoj punoj rasko\u0161i te \u010dovjek jednostavno u\u017eiva prolaze\u0107i i promatraju\u0107i sve te zgrade razli\u010ditih boja i oblika, koje opet zajedno formiraju zaokru\u017eenu i interesantnu cjelinu.<\/p>\n Skandinavce, kako sam ve\u0107 i spomenuo, karakterizira i prakti\u010dnost, pa je tako \u010desta pojava da napu\u0161tene tvornice ili skladi\u0161ta pretvaraju u muzeje ili druge funkcionalne prostore \u2013 kao \u0161to sam to na vi\u0161e primjera imao prilike vidjeti u Danskoj. Takve adaptirane zgrade posebno su zanimljive jer imaju duh starinskoga uz \u0161tih modernoga. Sjetimo se samo koliko takvih napu\u0161tenih zgrada imamo po Hrvatskoj, a koje su potpuno izvan funkcije i propadaju\u2026 Posebno su lijepe i vikendice Norve\u017eana na Oslofjordu, na koje su oni posebno ponosni i koje se tako lijepo uklapaju u zelenilo i prirodu fjordova. Norve\u0161ka je ina\u010de zemlja s brojem stanovnika sli\u010dnim Hrvatskoj (oko 4,3 mil.), a pri tome stanovnici imaju preko 1 mil. plovila \u2013 dakle gotovo jedan brod\/\u010damac po obitelji! Ljeti stoga mnogi Norve\u017eani svojim plovilima dolaze do vikendica i u\u017eivaju u prirodi. Ku\u0107e su doslovce \u201erazbacane\u201c po fjordu i za razliku od Hrvatske u kojoj je potpuno jasno gdje je naseljeno mjesto, a gdje nema zgrada \u2013 ovdje su nekako i priroda i zgrade sjedinjeni u harmoni\u010dnu i zanimljivu cjelinu. Mo\u017eda je to ne\u0161to iz \u010dega bismo mogli u\u010diti kod dono\u0161enja urbanisti\u010dkog plana za na\u0161e otoke \u2013 ne biti toliko restriktivan \u0161to se ti\u010de gradnje op\u0107enito, ali propisati jasne okvire zgrada koje se mogu graditi da bismo jo\u0161 unaprijedili pejza\u017e otoka u interakciji s okolnom prirodom. Da se na taj na\u010din primjerice pristupilo projektu izgradnje komercijalnog centra i gara\u017ea u Var\u0161avskoj ulici, vjerojatno ne bismo danas imali toliko problema i kontraverzi oko tog pitanja. Opet primjer na\u0161e nesustavnosti kod pristupa rje\u0161avanju problema \u2013 za razliku od sjevernih Europljana.<\/p>\n Norve\u017eani se iznimno ponose svojom zgradom opere koja je izgra\u0111ena 2007. godine (odluka o gradnji donesena je 1999., a graditi se po\u010delo 2003. godine) i koja zaista jest posebna i druga\u010dija od svih drugih gra\u0111evina koje sam dosad vidio. Izgledom podsje\u0107a na gle\u010der koji str\u0161i iz mora, mo\u017ee se hodati gotovo po svim njezinim dijelovima te predstavlja interesantan spoj materijala (kamen, staklo i drvo iznutra) i oblika (kontrast \u0161iljastih oblika izvana i u predvorju te zaobljenih oblika interijera koji okru\u017euje ulazak u samu dvoranu. Pored zgrade opere (smje\u0161tene nedaleko od sredi\u0161ta grada) nalazi se dosta velik prostor s velikim brojem kontejnera za tankersku plovidbu. Vodi\u010d na turi po Oslu objasnio nam je da je u planu do 2013. taj prostor urbanizirati te preseliti odlagali\u0161te za kontejnere vi\u0161e izvan grada. Na tom \u0107e mjestu dakle za nekoliko godina niknuti vrhunski restorani, barovi i urbane vile te \u0107e time zgrada opere u takvu okru\u017eju jo\u0161 vi\u0161e do\u0107i do izra\u017eaja. Jo\u0161 jedan pristup skandinavske sustavnosti u rje\u0161avanju pitanja urbanizma te djelovanja u skladu s dru\u0161tvenim interesom. Nadam se da \u0107emo i u Zagrebu uskoro imati sveobuhvatan urbanisti\u010dki plan napravljen na temelju sustavnog promi\u0161ljanja i interesa daljnjeg razvoja grada te da \u0107e u njemu biti potpuno jasno koji su prioriteti i velike inicijative\/projekti koje treba poduzeti da bi se gradu dala nova dimenzija i da bi do\u0161ao u dru\u0161tvo najljep\u0161ih i naj\u0161armantnijih europskih metropola. Ako uspje\u0161ni Skandinavci djeluju na takav na\u010din, nema razloga da i mi tako ne \u010dinimo.<\/p>\n Skandinavci su ina\u010de svjetski poznati po svom minimalisti\u010dkom, ali vrlo dojmljivom dizajnu. On se mo\u017ee jasno vidjeti u njihovu pristupu urbanizmu, ali i u njihovim svjetski poznatim i priznatim brendovima i proizvodima \u2013 koji svoj uspjeh mogu u dobroj mjeri zahvaliti upravo ostvarivanju konkurentske prednosti putem interesantnog, ali i funkcionalnog dizajna. Kompanije poput Ikee i Nokie zaista su primjer tvrtki koje su ostvarile globalni proboj svojim jedinstvenim dizajnom i efikasnim operacijama te postale svjetski standard za industrije sklopivog namje\u0161taja i mobilnih aparata. Ina\u010de, impozantan je broj skandinavskih multinacionalki, pogotovo imaju\u0107i u vidu da je rije\u010d o relativno malim zemljama s oko 5 mil. stanovnika \u2013 osim \u0160vedske u kojoj \u017eivi gotovo 10 mil. ljudi. Osim spomenute Ikee i Nokie, istaknimo jo\u0161 neke kompanije koje su ostvarile globalni uspjeh kao \u0161to su Ericsson, Volvo, Electrolux, H&M, Lego Tele2, Carlsberg i Maersk. Ta sposobnost razvoja globalnih brendova koja je vrlo rijetka u manjim zemljama, pokazuje da je skandinavski pristup poslu, radu i razvoju proizvoda i usluga globalno uspje\u0161an i prihva\u0107en u cijelome svijetu. Taj bi se uspjeh mogao protuma\u010diti kombinacijom njihova jedinstvenog dizajna, nadprosje\u010dne inovativnosti i aktivnog pristupa \u017eivotu i radu te jednostavno\u0161\u0107u, pragmati\u010dno\u0161\u0107u i sustavno\u0161\u0107u kojom pristupaju rje\u0161avanju problema i zadataka.<\/p>\n Mo\u017eete li s druge strane zamisliti jednu ili dvije globalne kompanije koje su ponikle iz Hrvatske i imaju ovdje sjedi\u0161te, a ostvarile su globalnu ra\u0161irenost, prepoznatljivost i uspje\u0161nost svojih proizvoda i usluga? Vrlo te\u0161ko uz trenuta\u010dni na\u010din na koji pristupamo poslu, gdje dominantni fokus hrvatskih kompanija nije toliko na stvaranju superiornih proizvoda, usluga ili efikasnih modela poslovanja koji se mogu jednostavno prebaciti i uspje\u0161no funkcionirati na bilo kojemu drugom tr\u017ei\u0161tu, ve\u0107 je to \u010desto lokalna (ili u najboljem slu\u010daju ograni\u010dena regionalna) dominacija temeljena na sna\u017enim osobnim kontaktima i pozicijama koje kompanija ostvari na tr\u017ei\u0161tima na kojima posluje \u2013 koriste\u0107i potom tu poziciju i \u0161ire\u0107i svoje poslovanje na dodatna podru\u010dja kompatibilna s bazi\u010dnom poslovnom aktivnosti. Uostalom, sli\u010dna je situacija i s ostalim zemljama koje su pro\u0161le tranziciju iz socijalizma u kapitalizam \u2013 ne mogu se sjetiti niti jednog globalno poznatog i uspje\u0161nog brenda koji je ponikao s takvih tr\u017ei\u0161ta. Ho\u0107e li hrvatski poduzetnici i menad\u017eeri uspjeti promijeniti svoj mentalni sklop i vi\u0161e razmi\u0161ljati o globalnim prilikama i na\u010dinima kako ih iskoristiti \u2013 ostaje nam vidjeti u godinama koje slijede.<\/p>\n Obilaze\u0107i kulturne znamenitosti u Kopenhagenu, uo\u010dio sam njihovu dosta modernu zgradu opere koja se tako\u0111er (vjerojatno ne ba\u0161 toliko koliko ona u Oslu) mo\u017ee smatrati remek-djelom suvremenog dizajna. Vodi\u010d nam je rekao da je ta zgrada izgra\u0111ena na temelju donacija obitelji koja je vlasnik globalno poznate pivare Carlsberg. Tako\u0111er smo potom dobili informaciju da je zna\u010dajan broj muzeja i va\u017enijih znamenitosti u Kopenhagenu isto tako izgra\u0111en zahvaljuju\u0107i donacijama bogatih danskih obitelji. Zamislio sam se i bezuspje\u0161no poku\u0161avao sjetiti koji su to velike znamenitosti izgradili hrvatski bogata\u0161i.<\/p>\n S druge sam pak strane primijetio da u Dansku nisu ba\u0161 previ\u0161e prodrli globalni svjetski brendovi koji su potisnuli i uni\u0161tili one doma\u0107e. Da se razumijemo, u trgovinama su dostupni svi \u010duveni svjetski brendovi, ali je isto tako vidljivo da se nije dogodio proces kao kod nas da su prodane sve banke i telekomunikacijske tvrtke te da sna\u017ene pozicije na tr\u017ei\u0161tu imaju strani trgova\u010dki lanci (oni sa sjedi\u0161tem izvan Hrvatske). Primjerice, najja\u010de banke i telekomunikacijske ku\u0107e u domicilnom su vlasni\u0161tvu, strani lanci supermarketa ne igraju zna\u010dajniju ulogu na danskom tr\u017ei\u0161tu, a i op\u0107enito Danci su dosta nacionalno orijentirani i svjesni. \u010cak bismo mogli re\u0107i da Skandinavci prakticiraju odre\u0111enu vrstu protekcionizma prema doma\u0107em kapitalu u odnosu na onaj strani.<\/p>\n Kad malo bolje razmislimo, mo\u017eemo uo\u010diti da je savr\u0161eno logi\u010dno da se primjerice Danci pona\u0161aju dosta \u201enacionalno svjesno\u201c tj. da preferiraju kupnju doma\u0107ih proizvoda I to bez kampanja \u201ekupujmo dansko\u201c i sli\u010dnih gluposti. Tako\u0111er mo\u017eemo vidjeti da je to posljedica pravilno postavljenog sustava, a ne slu\u010dajnosti. Ljudi jednostavno shva\u0107aju da je to racionalno i njima \u201eisplativo\u201c pona\u0161anje. Toga se mogu sjetiti svaki put kada pro\u0111u pored zgrade danske opere ili jednog od brojnih muzeja i znamenitosti, koje su izgradili danski bogata\u0161i. Kako onda i ne bi radije kupovali proizvode i usluge koje \u0107e pomo\u0107i doma\u0107im tvrtkama i njihovim vlasnicima, kad znaju da \u0107e oni to \u201evratiti u dru\u0161tvo\u201c raznim oblicima donacija od kojih cijelo dru\u0161tvo profitira?<\/p>\n Ali mogu li se bogata\u0161i pona\u0161ati kao mecene ako ih dr\u017eava adekvatno ne prati i ne \u0161titi njihov kapital (u pozitivnom smislu poticaja)? Odgovor je, naravno: NE. U razgovoru s brojnim hrvatskim uspje\u0161nim poduzetnicima dobio sam sli\u010dne komentare koji ka\u017eu da ako i poku\u0161aju iskora\u010diti na nova tr\u017ei\u0161ta, da nema nikakve vrste sustavne potpore od strane dr\u017eave, iako to predstavlja klju\u010dni dr\u017eavni interes. Tako\u0111er postoji niz primjera da se strani kapital kod nas \u010dak pretpostavlja doma\u0107em, \u0161to je apsurd (bez obzira na nu\u017enost poticaja stranih ulaganja).<\/p>\n S druge strane, mo\u017ee li i treba li dr\u017eava \u0161tititi doma\u0107i kapital i poduzetnike ako se oni ne pona\u0161aju dru\u0161tveno odgovorno? Odgovor je, naravno: NE. U Hrvatskoj imamo toliko primjera tvrtki koje \u010dak ne pla\u0107aju svoje dobavlja\u010de i zaposlenike na vrijeme (a nekad na koncu ni uop\u0107e), a kamoli da jo\u0161 prakticiraju vi\u0161e oblike dru\u0161tveno odgovornog pona\u0161anja poput donacija ugro\u017eenim skupinama Ili subvencioniranja dru\u0161tveno-kulturnih sadr\u017eaja. Fokus je uglavnom kratkoro\u010dan, usmjeren na vlastiti \u0161to br\u017ei rast na u\u0161trb svih drugih i na \u0161to bolje \u201eplivanje\u201c u sustavu koji nagra\u0111uje spretne i snala\u017eljive (\u0161to nekad mo\u017ee imati i razne konotacije). Bitno je jo\u0161 spomenuti i da skandinavski bogata\u0161i daleko pa\u017eljivije od na\u0161ih tro\u0161e svoj novac i da se ne razme\u0107u njime na razne neukusne i neprimjerene na\u010dine. Jednostavnost kao obilje\u017eje tih nacija i tu dolazi do izra\u017eaja.<\/p>\n Ho\u0107e li, kao posljedicu navedene prirode interakcije izme\u0111u dr\u017eave i doma\u0107eg kapitala, hrvatski radnici kupovati hrvatske proizvode zbog toga \u0161to smatraju da \u0107e im to u kona\u010dnici koristiti te ho\u0107e li biti tolerantni prema ste\u010denom bogatstvu hrvatskih tajkuna ako imaju dojam da se oni ne pona\u0161aju odgovorno prema dru\u0161tvu i zajednici? Odgovor je, naravno, opet: NE.<\/p>\n I \u0161to imamo kao posljedicu svega toga \u2013 opre\u010dno razli\u010ditu situaciju nego u skandinavskim zemljama. Apsolutnu nesustavnost u pristupu stvaranju prosperitetnog dru\u0161tva i \u010dinjenicu da je svima te\u017ee \u2013 i dr\u017eavi, i poduzetnicima, i radnicima. Svatko \u201eigra\u201c za sebe i fokus je isklju\u010divo kratkoro\u010dan. Politi\u010dare zanima samo pobjeda na sljede\u0107im izborima, poslodavce zanima kratkoro\u010dna maksimalizacija profita jer posluju u nestabilnom sustavu s limitiranom potporom za razvojne djelatnosti, a radnici putem sindikata poku\u0161avaju zamrznuti status quo<\/em>\u00a0u smislu radnih mjesta i pla\u0107a (iako je to u trenuta\u010dnoj konstelaciji dugoro\u010dno neodr\u017eivo stanje). Sve su to logi\u010dni oblici pona\u0161anja svake od interesnih skupina, a proizlaze iz nesustavnosti pristupu organizacije cijelog sustava.<\/p>\n Pitanje koje si logi\u010dno mo\u017eemo postaviti na temelju toga jest jesmo li osu\u0111eni na takvu sudbinu bez puno perspektive ili se doista ne\u0161to da promijeniti?<\/p>\n Jedna od mojih omiljenih pri\u010da jest pri\u010da o \u0161korpionu i \u017eabi. Na obali je izbio po\u017ear i \u0161korpion je do\u0161ao do obale rijeke gonjen po\u017earom i zamolio \u017eabu da ga prebaci na drugu obalu. \u017daba je na to uzvratila da se boji prebaciti ga na drugu obalu jer bi je mogao ubosti i tako i ubiti. Na to je \u0161korpion uzvratio da to nipo\u0161to ne\u0107e u\u010diniti jer bi time ubio i sebe \u2013 budu\u0107i da bi se onda oboje utopili u rijeci. \u017daba potom pristane i po\u010dne plivati preko rijeke sa \u0161korpionom na le\u0111ima. Tako su njih dvoje pre\u0161li ve\u0107 vi\u0161e od pola rijeke i nadomak druge obale \u0161korpion ipak ubode \u017eabu. Na to \u017eaba zavapi: \u201ePa za\u0161to si to u\u010dinio, sada \u0107emo se oboje utopiti i umrijeti?!\u201c \u0160korpion na to samo slegne ramenima i ka\u017ee: \u201eNe mogu si pomo\u0107i \u2013 to mi je u prirodi.\u201c<\/p>\n Savr\u0161eno je razumljivo da ima pojedinaca koji iskazuju \u201e\u0161korpionsko\u201c pona\u0161anje \u2013 i osobno ih znam nekoliko i to na razli\u010ditim aspektima \u017eivota. Ali je potpuno nerazumljivo, neprihvatljivo i frustriraju\u0107e ako se na takav na\u010din pona\u0161a cijela nacija\/dr\u017eava. \u017divimo u 21. stolje\u0107u kada je sustavan pristup organizaciji sustava neminovan ako \u017eelimo opstati, a kamoli razvijati se i prosperirati. Kika\u0161ki mentalitet i snala\u017eljivost mo\u017eda su bili dostatni za neka pro\u0161la vremena, ali oni vi\u0161e jednostavno ne mogu odgovoriti na izazove koje nosi suvremena ekonomija i dru\u0161tvo. Za njih je nu\u017ean sustavan pristup i suradnja na svim razinama, ali prije svega zrelost ljudi da prepoznaju \u0161to je op\u0107i interes dru\u0161tva i da kolektivno izna\u0111u na\u010dine kako i\u0107i prema njemu.<\/p>\n Kapitalizam je kao sustav u zadnje vrijeme (s pravom) na meti brojnih kriti\u010dara, pogotovo nakon ekonomske krize koja je nedavno izazvana neodgovornim pona\u0161anjem financijske industrije i neadekvatnom regulacijom financijskog sustava. Tako\u0111er, kapitalizam kakav je prisutan primjerice u SAD-u, sna\u017eno usmjeren k razvoju i konkurentnosti, ali s druge strane surov, nemilosrdan i na trenutke nedovoljno human \u2013 nije vjerojatno ne\u0161to \u010demu bi ve\u0107ina Hrvata te\u017eila.<\/p>\n Skandinavske zemlje predstavljaju \u010desto spominjan primjer balansa izme\u0111u uspje\u0161nog kapitalisti\u010dkog sustava i velike socijalne osjetljivosti \u2013 ne\u0161to \u0161to bi vjerojatno ve\u0107ina ljudi ocijenila kao idealno dru\u0161tven ure\u0111enje. Ono \u0161to sam poku\u0161ao napisati u ovom tekstu jest moja percepcija za\u0161to mislim da su te zemlje uspje\u0161ne u izgradnji takvog sustava i koje su to vrijednosti koje njeguju, a koje predstavljaju neke od klju\u010dnih elemenata njihove uspje\u0161nosti. Cijela je poenta u tome da je uspjeh duboko ukorijenjen u zrelosti svih segmenata dru\u0161tva da sustavno promi\u0161ljaju svoj \u017eivot i razvoj na dugi rok i u kontekstu dobrobiti cijelog sustava te da je za takav pristup kod nas potrebna korjenita promjena u na\u0161im glavama.<\/p>\n Ho\u0107emo li nastaviti sa \u201e\u0161korpionskim\u201c pona\u0161anjem kao cijela nacija ili \u0107emo ipak izna\u0107i na\u010dina da po\u010dnemo sustavnije sagledavati svijet oko sebe, uz razumijevanje da se ne mo\u017eemo samo\u017eivo pona\u0161ati iz odgovornosti prema sebi i svojim nasljednicima \u2013 ostaje nam vidjeti. Ta transformacija nije jednostavna (te zahtijeva i odre\u0111ene \u017ertve u kra\u0107em i srednjem roku), ali je nu\u017ena ako \u017eelimo izgraditi dugoro\u010dno odr\u017eiv i prosperitetan sustav te prona\u0107i svoj put k blagostanju dru\u0161tva. Pri tome u skandinavskim dr\u017eavama imamo jasan uzor koji mo\u017eemo slijediti.<\/p>\n Josip Muller Prije desetak godina odlu\u010dio sam sav svoj godi\u0161nji odmor koristiti da bih posjetio \u0161to ve\u0107i broj razli\u010ditih i interesantnih svjetskih destinacija i da bih time \u0161to vi\u0161e poku\u0161ao spoznati kako funkcioniraju razli\u010dite kulture i dru\u0161tva. Danas kada se osvrnem, poslije 10 godina i preko 50 posje\u0107enih dr\u017eava diljem svijeta, smatram to jednom od boljih odluka […]<\/p>",
"protected": false
},
"author": 1,
"featured_media": 1732,
"comment_status": "open",
"ping_status": "open",
"sticky": false,
"template": "",
"format": "standard",
"meta": [],
"categories": [
1
],
"tags": [],
"_links": {
"self": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/909"
}
],
"collection": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"
}
],
"about": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"
}
],
"author": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"
}
],
"replies": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=909"
}
],
"version-history": [
{
"count": 9,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/909\/revisions"
}
],
"predecessor-version": [
{
"id": 1960,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/909\/revisions\/1960"
}
],
"wp:featuredmedia": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1732"
}
],
"wp:attachment": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=909"
}
],
"wp:term": [
{
"taxonomy": "category",
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=909"
},
{
"taxonomy": "post_tag",
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=909"
}
],
"curies": [
{
"name": "wp",
"href": "https:\/\/api.w.org\/{rel}",
"templated": true
}
]
}
}![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Zivot-na-sjeveru3-225x300.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Zivot-na-sjeveru4.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Zivot-na-sjeveru5.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Zivot-na-sjeveru6.jpg\")
<\/p>\n
\n18. 7. 2010.<\/p>",
"protected": false
},
"excerpt": {
"rendered": "