{ "id": 878, "date": "2021-03-17T11:34:31", "date_gmt": "2021-03-17T11:34:31", "guid": { "rendered": "http:\/\/muller.test\/?p=878" }, "modified": "2021-04-30T09:48:11", "modified_gmt": "2021-04-30T09:48:11", "slug": "sto-sam-spoznao-na-slonu-u-laosu-i-zasto-je-churchill-u-pravu", "status": "publish", "type": "post", "link": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/eseji\/sto-sam-spoznao-na-slonu-u-laosu-i-zasto-je-churchill-u-pravu\/", "title": { "rendered": "\u0160to sam spoznao na slonu u Laosu i za\u0161to je Churchill u pravu" }, "content": { "rendered": "

\"\"<\/p>\n

Ovaj tekst iznosi moje razmi\u0161ljanje o dvjema naizgled nepovezanim pri\u010dama. Prva je pri\u010da o slu\u010dajnosti u ljudskim \u017eivotima te o tome koliko ona zapravo odre\u0111uje na\u0161e puteve, druga je pri\u010da o ljudskoj ustrajnosti i neodustajanju ni po koju cijenu. Poveznicu tih dviju pri\u010da te \u201eokida\u010d\u201c na temelju kojega je i nastao ovaj tekst, predstavlja slu\u010dajan susret koji sam do\u017eivio prilikom posjeta Laosu prije nekog vremena.<\/p>\n

Jugoisto\u010dna Azija uvijek me fascinirala izuzetnom mirno\u0107om koju sam osjetio na svakome koraku. Ne znam \u010dini li mi se to, ali imam dojam kao da tamo ni psi lutalice po ulicama nisu toliko agresivni i ne laju, ve\u0107 uglavnom mirno spavaju ili se nezainteresirano \u0161e\u0107u. Pogotovo je Laos takav. Od svih zemalja u okru\u017eju \u010dini mi se kao mo\u017eda najmirnija zemlja u smislu ljudi i prirode koja ga okru\u017euje \u2013 neki \u010dak tvrde da je to najopu\u0161tenija nacija na svijetu. Mirno\u0107om osobito odi\u0161e povijesni Luang Prabang koji me asocira na zaba\u010deni raj na zemlji, gdje kao da je vrijeme stalo, te koji nema nikakve veze sa suvremenim brzim tempom \u017eivota.<\/p>\n

Po\u010detkom ove godine u sklopu posjeta jugoisto\u010dnoj Aziji na nekoliko sam dana posjetio i Laos. Ime zemlje \u2013 Laos zna\u010di zemlja milijun slonova i slonovi su (kao i u susjednome Tajlandu) svete \u017eivotinje, iako se njihov ukupan broj danas u zemlji procjenjuje na svega 2000 (od \u010dega oko 500 divljih). U odnosu na svoje znatno mnogoljudnije susjede, to je zemlja s prili\u010dno malobrojnim stanovni\u0161tvom (oko 7 mil.), ali je isto tako zemlja prili\u010dno bogate i u 20. stolje\u0107u krvave povijesti \u2013 za vrijeme dugotrajna hladnoratovskog sukoba ameri\u010dkih i komunisti\u010dkih snaga, Laos je stekao i nimalo laskavu titulu najbombardiranije zemlje u povijesti. Iako je to jedna od najsiroma\u0161nijih zemalja na svijetu, ujedno je i zemlja u kojoj je mo\u017eda najlak\u0161e postati milijuna\u0161 jer milijun u lokalnoj valuti (kip) predstavlja svega oko 100 EUR.<\/p>\n

Glavni grad Vientiane (\u010dije ime po jednome tuma\u010denju zna\u010di grad mjese\u010dine, a po drugome grad sandalovine) broji oko 1 mil. ljudi te se, kao i cijela zemlja, nalazi u fazi transformacije iz izolirane oaze, kakva je bila dugi niz godina zbog vladavine totalitarnoga komunisti\u010dkog re\u017eima, u grad u kojemu se polako po\u010dinju vi\u0111ati stidljivi obrisi ulaska prvih stranih investicija i tr\u017ei\u0161ne ekonomije. Glavne kulturne atrakcije u Vientianeu brojni su budisti\u010dki samostani koji dominiraju sredi\u0161tem grada: hram Vat Sisaket najstariji je originalni hram u gradu s \u010dak 6840 skulptura Bude, obnovljeni i u muzej preure\u0111en dom Bude pod nazivom Ho Pha Keo prvotno je izgra\u0111en jo\u0161 davne 1565. godine, 45 m visoka stupa (pagoda) Luang izgra\u0111ena je 1566. godine i predstavlja nacionalni simbol Laosa te impozantna trijumfalna vrata Patuxai konstruirana 1958. godine po uzoru na ona u Parizu. Vientiane le\u017ei na poznatoj rijeci Mekong \u2013 12. rijeci po du\u017eini na svijetu koja sa svojih 4350 km te\u010de od Kine, preko Mjanmara, Laosa, Tajlanda, Kambod\u017ee pa sve do Vijetnama \u2013 gdje utje\u010de u Ju\u017enokinesko more.<\/p>\n

U Laosu sam uz Vientiane posjetio i drugi grad koji tako\u0111er le\u017ei na rijeci Mekong \u2013 drevnu prijestolnicu Laosa pod nazivom Luang Prabang iz koje su vladari kraljevali sve do 1975. godine kada su komunisti preuzeli vlast. Rije\u010d je o zaista magi\u010dnu i posebnu mjestu \u2013 mo\u017eda i najspokojnijemu te najopu\u0161tenijemu turisti\u010dkom mjestu\/sredi\u0161tu koje sam ikada posjetio. Tamo se izmjenjuju slike impresivnih \u0161umovitih predjela kroz koje protje\u010de Mekong i puno manja rijeka Nam Khan, izuzetno brojni i arhitekturno interesantni budisti\u010dki hramovi (osobito za grad s 50 000 stanovnika) te rijeke mirnih budisti\u010dkih sve\u0107enika u crvenim i naran\u010dastim haljama koje se \u010desto mogu vidjeti u prolasku. Sve to odi\u0161e posebnom mirno\u0107om te bezvremenskim osje\u0107ajem \u2013 \u0161to zna o\u010darati brojne turiste koji znaju nai\u0107i ovamo na kra\u0107e vrijeme te na koncu ostanu mjesecima u\u017eivaju\u0107i u spokoju i mirno\u0107i kakva se rijetko mo\u017ee na\u0107i (a sve to uz izuzetno pristupa\u010dne cijene kakve Laos op\u0107enito ima u odnosu na druge destinacije). Luang Prabang je 1995. godine zbog svoje jedinstvene arhitekture, mno\u0161tva decentno dekoriranih hramova te bogate kulturne tradicije progla\u0161en za grad pod za\u0161titom UNESCO-a.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

O tome koliko su stanovnici Luang Prabanga i Laosa opu\u0161teni te koliko izbjegavaju situacije koje ih \u010dine manje mirnima i opu\u0161tenima, najbolje govori anegdota koju sam \u010duo od svoga vodi\u010da o stavu lokalnih vodi\u010da prema izraelskim turistima. Rekao mi je da ih svi vodi\u010di i voza\u010di taksija koje on zna nastoje izbje\u0107i znaju\u0107i da ih s njima \u010dekaju rasprave i obja\u0161njavanja oko cijene (a povrh toga i ne ba\u0161 izda\u0161ne napojnice). Ispri\u010dao mi je kako je vodio jednu turu Izraelaca na kojoj mu \u010dovjek nije htio isplatiti dogovoreni iznos pod izgovorom da ih nije dovoljno fotografirao kad su to od njega zatra\u017eili. Inzistirao je da plate samo pola iznosa. Vodi\u010d mu je na to rekao da to moraju razrije\u0161iti na policiji jer su ipak ranije dogovorili iznos koji se sada osporava. Krenuli su zajedno do policijske postaje i tek kad su stigli nadomak nje, Izraelac je pristao platiti puni iznos za vo\u0111enje ture (bez napojnice, naravno). I osobno sam nazo\u010dio cjenkanju pri kojemu je izraelski turist odbijao platiti za prijevoz iznos od 20 000 kipa (oko 2 EUR) inzistiraju\u0107i na cijeni od 10 000 kipa \u2013 koliko je navodno njegov prijatelj pla\u0107ao pro\u0161le godine za sli\u010dnu relaciju. Rije\u010d je naravno o klasi\u010dnom primjeru sukoba dijametralno suprotnih kultura stanovnika Laosa i Izraela. Dok su Izraelci prili\u010dno agresivni, uporni i cjenkaju se oko svake sitnice kao na \u017eivot i smrt (\u0161to ih u kona\u010dnici i \u010dini toliko uspje\u0161nima, naro\u010dito u materijalnome smislu), dotle su Lao\u0161ani jedan od najopu\u0161tenijih naroda koje sam imao priliku vidjeti. Upravo zbog toga Laos, a osobito Luang Prabang, odi\u0161u posebnom mirno\u0107om, opu\u0161teno\u0161\u0107u i osje\u0107ajem da je vrijeme stalo u ovoj sredini li\u0161enoj stresa koji ve\u0107ina nas svakodnevno do\u017eivljava.<\/p>\n

Slu\u010dajan susret u Laosu i o slu\u010dajnosti op\u0107enito<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na kraju posjeta Luang Prabangu i nakon 2 \u2013 3 dana u\u017eivanja u ovoj bezvremenskoj oazi, a prije odlaska na let iz Laosa, vodi\u010d me pitao \u017eelim li oti\u0107i na jahanje slona rekav\u0161i da postoji mogu\u0107nost jahanja na vratu slona ili na sjedaljci. Odlu\u010dio sam probati \u201ekaubojsko\u201c jahanje slonu na vratu s obzirom na to da se u tome dotada jo\u0161 nisam oku\u0161ao, a imao sam dovoljno vremena. Stigav\u0161i u park gdje je organizirano jahanje, nakon otprilike sat vremena \u010dekanja, kona\u010dno sam do\u0161ao na red. I to negdje u isto vrijeme kad i jedna argentinska obitelj. Tako sam na svoga slona sjeo zajedno s ocem troje djece koja su se s mamom rasporedila na preostala dva slona.<\/p>\n

Nakon nekoliko minuta jahanja na vratu slona (\u010dovjek je bio iza mene na sjedaljki), zapo\u010deli smo kurtoazan razgovor o tome odakle je tko. Kad sam mu rekao da sam iz Hrvatske, \u010dovjek se vidno odu\u0161evio i rekao da je ba\u0161 pro\u0161le godine posjetio Hrvatsku. Nastavio je pri\u010du govore\u0107i da je zapravo posjetio svoga jako dobrog prijatelja Hrvata koji, kao i on sam, ve\u0107 du\u017ee \u017eivi u Kuala Lumpuru. Kada je jo\u0161 dodao da se taj \u010dovjek zove Bojan i da je uspje\u0161an nogometni trener, nisam mogao vjerovati. Rije\u010d je o kumu mojeg dobrog prijatelja, kojega smo \u010dak bili zajedno posjetili u Kuala Lumpuru prije 10-ak godina. Nevjerojatno! Kolika je vjerojatnost da na slonu u gradi\u0107u u Laosu upoznam Argentinca koji \u017eivi u Kuala Lumpuru, prijatelja Hrvata iz Kuala Lumpura koji me ugostio kod sebe prije niza godina? Vjerojatno blizu nuli. Ali upravo sam takav susret do\u017eivio. To me ponukalo na razmi\u0161ljanje o tome koliko uop\u0107e slu\u010dajnost i malo vjerojatni doga\u0111aji mogu katkad zna\u010dajno utjecati na na\u0161e \u017eivote.<\/p>\n

Nassim Taleb vrlo je interesantan autor koji pi\u0161e upravo o slu\u010dajnosti i o tome kako je ona zapravo sastavni dio na\u0161eg \u017eivota. Prije karijere pisca, niz je godina radio na Wall Streetu trguju\u0107i dionicama i time se uvjerio koliko je zapravo nepredvidivo kretanje tr\u017ei\u0161ta te koliko je neke naizgled nevjerojatne doga\u0111aje te\u0161ko predvidjeti. On takve doga\u0111aje zove crnim labudovima, a o njima pi\u0161e u svojoj istoimenoj knjizi. Razmi\u0161ljanje je sljede\u0107e: ako ste u cijelome svom \u017eivotu vidjeli stotine, tisu\u0107e ili \u010dak milijune bijelih labudova bez ijednoga crnog labuda, to ne zna\u010di da crni labudovi ne postoje. Dakle, ako je tr\u017ei\u0161te dionica do konca 2008. godine bilo stalno u porastu od samoga formiranja dioni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u Hrvatskoj, to ne zna\u010di da bi se to tako trebalo nastaviti unedogled. Ili ako je bilo povoljnije uzimati kredite u \u0161vicarskim francima nego u eurima ili kunama do 2009. godine, to ne zna\u010di da je to uvijek povoljnije. U to su se mnogi mogli bolno uvjeriti zadnjih nekoliko godina. Ljudi obi\u010dno donose ve\u0107inu svojih odluka na temelju svojih iskustava i projekcija iz pro\u0161losti. Problem je u tome \u0161to se te projekcije mo\u017eda ne\u0107e ponoviti, a ako su ljudi svoju sudbinu u potpunosti vezali za o\u010dekivanja koja se u kona\u010dnici ne ispune \u2013 posljedice mogu biti katastrofalne.<\/p>\n

Slu\u010dajan splet okolnosti mo\u017ee ponekad vrlo zna\u010dajno utjecati na tijek doga\u0111aja, a ponekad i na tijek povijesti. Pomislimo samo \u0161to bi se dogodilo da je Hitler bio primljen na slikarsku akademiju na koju se dva puta bez uspjeha prijavljivao te da je svoju energiju i ludost usmjerio u pravcu umjetnosti. Mo\u017eda bi bio uspje\u0161an (ili manje uspje\u0161an) slikar, a Drugoga svjetskog rata ne bi ni bilo. Ili mo\u017eda ipak bi \u2013 to nikad ne\u0107emo znati. \u010cuveni i kontraverzni prorok Nostradamus pisao je o budu\u0107nosti kao o vjerojatnom i mogu\u0107em slijedu doga\u0111aja te je napomenuo pritom da o okolnostima, ali i samom ljudskom rodu u cjelini, ovisi ho\u0107e li se budu\u0107nost koju vidi na koncu i ostvariti.<\/p>\n

Nemogu\u0107e je predvidjeti sve implikacije na\u0161ih odluka u budu\u0107nosti \u2013 bile one pozitivne ili negativne. U karijeri donosimo odluke koje se u trenutku dono\u0161enja \u010dine najboljima i najlogi\u010dnijima, no dugoro\u010dno ne moraju biti takve. Svjedoci smo da su brojni poduzetnici i menad\u017eeri koji su do prije nekoliko godina u javnosti predstavljali pojam uspjeha u poslu, danas po zatvorima zbog malverzacija ili su im tvrtke propale zbog nemogu\u0107nosti prilagodbe ekonomskoj krizi.<\/p>\n

Postoji zanimljiva i pou\u010dna pri\u010da o mudracu Solonu koji je \u017eivio u anti\u010dkoj Gr\u010dkoj. Solon je bio pozvan na zabavu kod daleko najbogatijeg \u010dovjeka u \u0161iroj okolici koji ga je upitao tko je najsretniji \u010dovjek kojega zna. Na to je Solon odgovorio da je to vjerojatno ratnik koji je poginuo u borbi za ono \u0161to smatra ispravnim. Zbunjeni ga je bogata\u0161 upitao ne vidi li koliko bogatstvo i rasko\u0161 njega okru\u017euju te zar ne bi zbog toga to trebao biti upravo on, no mu je Solon odvratio da se o sre\u0107i mo\u017ee suditi tek po zavr\u0161etku \u017eivota, tj. da sve ovisi o tome kakav \u0107e mu biti ostatak \u017eivota. Nekoliko godina kasnije Perzijanci su zauzeli tu gr\u010dku pokrajinu te je perzijski kralj zarobio bogata\u0161a i naredio vojnicima da ga \u017eiva spale. Na putu do loma\u010de, sad ve\u0107 biv\u0161i bogata\u0161\u00a0uzviknuo je: \u201eSolone, bio si u pravu!\u201d Zaintrigiran time, perzijski je kralj naredio da ga dovedu s loma\u010de da mu objasni za\u0161to je to uzviknuo. Na to mu je osu\u0111enik ispri\u010dao pri\u010du o Solonu koja se toliko dojmila perzijskoga kralja da je na koncu pomilovao (biv\u0161ega) bogata\u0161a.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna gotovo nevjerojatna \u017eivotna pri\u010da jest ona dobre prijateljice moje sestre kod koje su u razli\u010ditim aspektima \u017eivota toliko izra\u017eene kombinacije lo\u0161e i dobre sre\u0107e da je u to prili\u010dno te\u0161ko povjerovati. Naime, ona je po zavr\u0161etku studija zapo\u010dela karijeru modnoga dizajnera i nakon nekoliko godina postala izrazito uspje\u0161na i priznata u Hrvatskoj. \u010cinilo se da se sre\u0107a osmjehnula njezinu neprikosnovenu talentu te da je \u010deka duga i uspje\u0161na karijera modne dizajnerice, mo\u017eda i izvan granica Hrvatske. Na\u017ealost, ve\u0107 po\u010detkom njezinih tridesetih po\u010deli su je mu\u010diti te\u0161ki zdravstveni problemi koji su je ubrzo nagnali da napusti obe\u0107avaju\u0107u karijeru i posveti se svome zdravlju uz manje zahtjevan posao koji \u0107e njezino, iz godine u godinu sve te\u017ee, zdravstveno stanje mo\u0107i podnijeti. Danas \u017eivi uz stalnu borbu s te\u0161kom bole\u0161\u0107u, koja je do danas na\u017ealost ve\u0107 izrazito uznapredovala, ali to joj ne prije\u010di sna\u017enu \u017eelju za \u017eivotom koju svakodnevno demonstrira.<\/p>\n

Ono \u0161to je dodatna specifi\u010dnost kod nje jest gotovo nevjerojatna sre\u0107a pri igranju nagradnih igara: zadnjih je godina dobila na desetke, mo\u017eda i stotine, razli\u010ditih nagrada na nagradnim igrama na koje se prijavila. Da bude stvar bolja, ona se i ne prijavljuje na sve mogu\u0107e igre, ve\u0107 od onih na koje se prijavi dobiva neke od zna\u010dajnijih nagrada gotovo svaki put. Neki su njezini poznanici i prijatelji poku\u0161ali zamoliti je da po\u0161alje ne\u0161to i u njihovo ime, ali u tim slu\u010dajevima dobitka na nagradnoj igri nije bilo. Samo kada bi ona izabrala nagradnu igru na koju se \u017eeli prijaviti i kada bi poslala prijavu u svoje ime \u2013 dobitak bi gotovo uvijek neminovno uslijedio. Nevjerojatno! Poznanici bez dovoljno mudrosti i takta znaju joj re\u0107i da je najsretnija osoba koju poznaju. Je li ona izuzetno sretna ili izuzetno nesretna osoba, mislim da je o tome bespredmetno raspravljati. Uvjeren sam da bi ona rado sve svoje dobitke na nagradnim igrama, pa i puno vi\u0161e od toga, odmah zamijenila za zdravlje koje mi ostali \u010desto uzimamo zdravo za gotovo te nismo svjesni koliko smo sretni \u0161to ga imamo. Dok nas ne\u0161to ne podsjeti na to.<\/p>\n

O ustrajnosti i neodustajanju<\/strong><\/p>\n

Ja\u0161u\u0107i na slonu sa svojim suputnikom u Laosu, dotakli smo se teme zajedni\u010dkog poznanika\/prijatelja Bojana. Argentinac mi je rekao da je Bojan iznimno cijenjen i medijski poznat u Maleziji. Trener je vode\u0107ega malezijskog nogometnog kluba i ve\u0107 nekoliko godina glasi za jednog od najboljih nogometnih stru\u010dnjaka u zemlji. Ina\u010de, po\u010detkom 90-ih, Bojan je bio i odli\u010dan obrambeni igra\u010d te je igrao za Hrvatski dragovoljac. Zamijetili su ga skauti, imao je dogovoren transfer za njema\u010dki St. Pauli za iznos koji je za to vrijeme bio sigurno me\u0111u vi\u0161ima u Hrvatskoj. Po godi\u0161tu je bio negdje kao i bron\u010dani Vatreni sa Svjetskog prvenstva 1998. godine tako da bi svoj nogometni vrhunac taman ostvario u to vrijeme. Ali za vrijeme rutinskog treninga prije po\u010detka igranja za St. Pauli i nekoliko dana prije potpisivanja ugovora, te\u0161ko je ozlijedio nogu i profesionalna mu je karijera time bila zna\u010dajno limitirana. Preselio se u Aziju i igrao za nogometne klubove u Hong Kongu i Singapuru gdje zahtjevi nisu bili toliko izra\u017eeni kao u Europi.<\/p>\n

Nakon zavr\u0161etka igra\u010dke karijere odmah je zapo\u010deo i onu trenersku. Proslavio se vode\u0107i tim mladih igra\u010da koji je pratio malezijski reality show i koji je najve\u0107e uspjehe ostvario upravo dok ga je on vodio (2006. \u2013 2009.). Nakon toga trenirao je prvaka Kambod\u017ee, kineski klub koji je bio finalist kupa te se potom pro\u0161le godine vratio u Maleziju kao glavni trener kluba s kojim je osvojio prvenstvo i trostruku krunu (\u0161to nikada do tada nije ostvareno). Sa svakim od klubova koje je trenirao ostvario je odre\u0111ena postignu\u0107a po prvi put u povijesti postojanja klubova.<\/p>\n

Bez obzira na te\u0161ku povredu i nemogu\u0107nost ostvarenja vrhunske igra\u010dke karijere u Europi, kad se stvari objektivno pogledaju \u2013 trenerska karijera koju danas Bojan ima zna\u010dajno je bolja od ve\u0107ine Vatrenih. Bi je li ostvario i da nije bilo kobne povrede, te\u0161ko je re\u0107i. Bi li da je potpisao za St. Pauli prije ozljede imao takav motiv i bi li uop\u0107e oti\u0161ao u Aziju u potrazi za sre\u0107om i uspjehom \u2013 tako\u0111er je te\u0161ko znati. Ali sigurno je da ga te\u0161ka povreda uo\u010di potpisivanja \u017eivotnoga ugovora nije bacila u samosa\u017ealjenje i defetizam, ve\u0107 je, naprotiv, zbog nje na\u0161ao sredinu i poziv u kojima je danas iznimno uspje\u0161an.<\/p>\n

Nasuprot tome postoji niz sporta\u0161a koji su ostvarili zavidne sportske karijere, ali poslije njih vi\u0161e nisu bili toliko uspje\u0161ni u onome \u010dime su se iza toga bavili. Primjerice, niz je poznatih ameri\u010dkih sporta\u0161a koji su po zavr\u0161etku karijere odmah spiskali sve \u0161to su za vrijeme karijere zaradili te su se nakon toga morali prilagoditi puno skromnijemu na\u010dinu \u017eivota (za razliku od \u010desto obijesnog pona\u0161anja kakvo su prakticirali za vrijeme trajanja karijere). Neki od njih, poput Mikea Tysona, \u010dak su zavr\u0161ili i u zatvoru na neko vrijeme. U Hrvatskoj tako\u0111er postoji odre\u0111eni broj vrhunskih sporta\u0161a (poput Ive Majoli) koji su se neuspje\u0161no oku\u0161ali u biznisu nakon uspje\u0161ne sportske karijere. Poenta je da i veliki uspjeh u odre\u0111enoj ranoj fazi \u017eivota ne jam\u010di dugotrajan uspjeh, ba\u0161 kao \u0161to i nesre\u0107a i neuspjeh u nekoj fazi ne zna\u010de da se netko ne\u0107e uzdi\u0107i iznad toga i ba\u0161 kroz to na\u0107i snage za velika postignu\u0107a u budu\u0107nosti (upravo kao \u0161to je to prije nekoliko tisu\u0107a godina lijepo rekao mudrac Solon).<\/p>\n

Stephen Hawkings jedan je od najve\u0107ih mislilaca dana\u0161njice iz podru\u010dja fizike te je gotovo potpuno paraliziran, no ipak ga to nije sprije\u010dilo da postigne to \u0161to je postigao. U Zagrebu je prije nekog vremena gostovao Nick Vuji\u010di\u0107, jedan od svjetski poznatijih motivacijskih govornika. Nick je bez ruku i nogu te govori o tome kako treba uvijek na sve gledati pozitivno te u svemu vidjeti priliku \u2013 \u0161to njegov poziv i \u017eivotni izbor najbolje svjedo\u010de sami za sebe. Brojni su jo\u0161 primjeri ljudi koji su snagom volje pobijedili zlu sre\u0107u te su iz nje \u010dak crpili snagu za budu\u0107e uspjehe. Oni nas nadahnjuju i motiviraju da pred sobom vidimo izazove, a ne prepreke.<\/p>\n

Roald Admunsen je, kada je saznao da je Sjeverni pol osvojen nakon \u0161to se godinama pripremao za njegovo osvajanje, jednostavno usmjerio brod k Ju\u017enom polu i postao prvi \u010dovjek kojemu je to uspjelo. Sylvester Stallone kao dijete je bio ismijavan zbog svog nezgrapnog izgovora te su svi govorili da je gluma\u010dki antitalent i da se radije okani toga poziva. Ciceron je navodno imao govornu manu, ali je vje\u017ebao izgovor s kamen\u010di\u0107em u ustima kako bi nakon \u0161to ga izvadi, govorio \u0161to razgovjetnije.<\/p>\n

Primjere izuzetne upornosti zaklju\u010dio bih dvama svjetski \u010duvenim primjerima osoba koje su svojom nevjerojatnom voljom i uporno\u0161\u0107u zaslu\u017eili svoje mjesto u svjetskoj povijesti. To su Abraham Lincoln i Winston Churchill.<\/p>\n

Za one koji nisu znali, \u017eivotni put Abrahama Lincolna bio je obilje\u017een nizom nesre\u0107a i neuspjeha. Pogledajmo samo ovaj nevjerojatan popis:<\/p>\n