![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico2-Mayan-Calendar.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Interesantna je destinacija taj Meksiko \u2013 mje\u0161avina razli\u010ditosti i naizgled nespojivih krajnosti. S jedne strane izuzetno bogat kulturalni i antropolo\u0161ki prostor te mjesto nastanka i nestanka brojnih impozantnih prethispanskih civilizacija, a s druge pak strane zemlja s najve\u0107im gradom na svijetu \u2013 suvremenim megapolisom Mexico Cityjem. Zemlja je to u kojoj prosje\u010dni \u017eivotni standard nije impozantan (iako je iznad ju\u017enoameri\u010dkog prosjeka), u kojoj ima obilje siroma\u0161tva, a opet u njoj \u017eivi najbogatiji \u010dovjek na svijetu (Carlos Slim). Zemlja sombrera, maria\u010dija, tekile i osebujne kuhinje s ljutim za\u010dinima, ali isto tako i zemlja u kojoj haraju narkodileri te kriminal na ulicama glavnoga grada (bez obzira na to \u0161to se policija mo\u017ee na\u0107i na svakom koraku).<\/p>\n
Zaputio sam se u Meksiko, moram priznati, ponajvi\u0161e privu\u010den bogatstvom prethispanskih civilizacija i kultura toga podru\u010dja, sa \u017eeljom da poku\u0161am bolje razumjeti kako su nastale i nestale neke od najimpozantnijih i najinteresantnijih drevnih civilizacija koje je \u010dovje\u010danstvo ikad imalo. I ba\u0161 zbog mije\u0161anja brojnih civilizacija, rasa i kultura, imao sam priliku (u impozantnom antropolo\u0161kom muzeju Mexico Cityja) saznati da je Meksiko antropolo\u0161ki jedna od najzanimljivijih destinacija na svijetu, zbog \u010dinjenice da je dana\u0161nje stanovni\u0161tvo nastalo na temelju mije\u0161anja raznog indijanskog, bjela\u010dkog i crna\u010dkog stanovni\u0161tva (crna\u010dko su stanovni\u0161tvo \u0160panjolci dovodili sa sobom kao roblje). Tako je oko 90% populacije dana\u0161njeg Meksika rezultat mije\u0161anja stanovni\u0161tva (tzv. mestici), a oko 10% populacije \u010dini indijansko stanovni\u0161tvo koje vu\u010de korijene isklju\u010divo od prethispanskih civilizacija.<\/p>\n
Meksiko je prili\u010dno velika zemlja (ima oko 110 milijuna stanovnika i sastavljen je od 31 dr\u017eave), a kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo \u2013 glavni grad Mexico City najve\u0107i je grad na svijetu s \u010dak 23 milijuna stanovnika te se prote\u017ee na povr\u0161ini od 50 x 30 km. U njemu se nalaze brojne zanimljive gra\u0111evine i znamenitosti. Primjerice, predsjedni\u010dka pala\u010da najve\u0107a je zgrada u Ju\u017enoj Americi i u njoj je zaposleno \u010dak 18 000 dr\u017eavnih slu\u017ebenika, a glavni trg (Constitution square) tre\u0107i je po veli\u010dini na svijetu iza Pekin\u0161kog trga Tiananmen i Crvenog trga u Moskvi. Pored glavnog trga nalazi se katedrala izgra\u0111ena od kamena iz aste\u010dkih piramida koje su \u0160panjolci zatekli po svom dolasku. Na istom tom mjestu (gdje je danas glavni trg i katedrala), dakle, bio je kompleks piramida Asteka, a kad su \u0160panjolci do\u0161li i pokorili ih, sru\u0161ili su njihove gra\u0111evine i od njih napravili katedralu i brojne crkve u gradu.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico3-1-1024x768.jpg\")
<\/p>\n
Meksiko ina\u010de zna\u010di \u201emjesto na Mjesecu\u201c (prema indijanskom\/aste\u010dkom dijalektu tzv. Nauvatl). Razlog tome jest \u0161to je aste\u010dki grad koji se nalazio upravo na mjestu dana\u0161njeg Mexico Cityja (Tenochtitl\u00e1n) izgledao ba\u0161 kao lice Mjeseca pa grad tome duguje ime. Kako je Tenochtitl\u00e1n\u00a0bio smje\u0161ten na jezeru koje su \u0160panjolci nakon osvajanja isu\u0161ili, dana\u0161nji Mexico City grad je koji kontinuirano \u201etone\u201c, tj. smanjuje svoju nadmorsku razinu, pa je tako centar grada u zadnjih 100 godina potonuo \u010dak 12 m.<\/p>\n
Kre\u0107u\u0107i se po Mexico Cityju, nemogu\u0107e je ne zamijetiti velik broj naoru\u017eanih policajaca, smje\u0161tenih svugdje po ulicama (s automatskim oru\u017ejem, \u010dak ponegdje i s oklopnim vozilima), ispred spomenika, crkvi te svih va\u017enijih znamenitosti i institucija. Tako\u0111er, vodi\u010di i hotelsko osoblje vi\u0161e me je puta eksplicitno upozorilo da svakako uzimam samo taksije koje prethodno telefonski naru\u010di hotel, restoran ili neko drugo pouzdano mjesto jer bih ina\u010de mogao do\u017eivjeti vrlo neugodno iskustvo. Dok sam \u0161etao po glavnom trgu usred bijela dana, iz prve sam ruke i neposredne blizine imao priliku vidjeti kako je naizgled nevina sva\u0111a izme\u0111u voza\u010da kombija i uli\u010dnih prodava\u010da prerasla u sveop\u0107u i prili\u010dno ozbiljnu tu\u010dnjavu uz iskazivanje velike doze agresivnosti (pogotovo od strane prodava\u010da koji su naganjali voza\u010da po trgu) i koju je, na sre\u0107u, vrlo brzo zaustavila policija koja se pojavila \u201eu punoj ratnoj spremi\u201c i smirila situaciju. Vodi\u010d je zna\u010dajnu stopu kriminala obja\u0161njavao kombinacijom velikog broja needuciranih do\u0161ljaka i ogromne veli\u010dine grada. Bilo kako bilo \u2013 Mexico City nije mjesto za bezbri\u017ene ve\u010dernje \u0161etnje i tu \u010dovjek mora vrlo oprezno odlu\u010divati kuda se i kada kre\u0107e te s kime i kako stupa u interakciju.<\/p>\n
Za razliku od Mexico Cityja, Cancun je kao turisti\u010dko sredi\u0161te i \u010desto odredi\u0161te ameri\u010dkih turista izuzetno siguran u bilo koje doba dana i u njemu nema policije na svakom koraku. Cancun svakako predstavlja vrlo pou\u010dnu pri\u010du o turisti\u010dkom uspjehu. Do prije 30 godina to je bio napu\u0161teni otok\/poluotok, a danas je sigurno jedna od vode\u0107ih 10 turisti\u010dkih odredi\u0161ta u svijetu. Tajne uspjeha mogu se pripisati klimi (pogotovo zimi \u2013 visoka sezona traje od prosinca do velja\u010de), lijepoj prirodi, izuzetno visokoj koncentraciji hotela visoke kategorije postignute tijekom godina, blizini SAD-a i jako dobroj izravnoj zra\u010dnoj povezanosti s njime, neposrednoj blizini kulturnih sadr\u017eaja (Yucatan, Maje) te ve\u0107 spomenutoj velikoj sigurnosti koja nije karakteristi\u010dna za sve destinacije u Meksiku.<\/p>\n
Tako\u0111er, Cancun nudi zna\u010dajan broj interesantnih zabavnih sadr\u017eaja za mla\u0111u populaciju. Tako je primjerice centralno mjesto ve\u010dernje zabave superklub Coco Bongo koji na osebujan na\u010din kombinira elemente diskokluba, Broadwaya, Cirque du Soleila i multimedijalnog showa<\/em>\u00a0te se \u010dovjek mora zapitati je li upravo to smjer u kojem se kre\u0107e budu\u0107nost zabave i ve\u010dernjih izlazaka mla\u0111e populacije. Primjerice, za vrijeme boravka u klubu u jednom trenutku mo\u017eete vidjeti isje\u010dke iz filmova poput Spartaka<\/em>, Gladijatora<\/em>\u00a0i Pasije<\/em>, a ve\u0107 u drugom predstavu s 5 \u2013 6 polugolih artista gimnasti\u010dara, koji su obje\u0161eni o strop platnenim trakama i simuliraju vlastito raspe\u0107e. Trake se di\u017eu 10-ak metara u zrak, a artisti u zraku izvode akrobacije uz zvuke glazbe koja zvu\u010di \u201esudbinski\u201c i mo\u0107no \u2013 osobito uz savr\u0161eno ozvu\u010denje koje klub ima. Prili\u010dno bizarno, ali svakako efektno: rezultat je bio taj da je ekipa podivljala, digla se na noge i po\u010dela vri\u0161tati u znak odobravanja. Idu\u0107a je pak scena bila s kostimiranim Captain Americom koji se na velikoj pozornici nasred kluba bori protiv kostimiranog negativca (obojica efektno ska\u010du po cijeloj pozornici). Nakon toga uslijedio je efektni blok iz mjuzikla Chicago<\/em>, potom blok u kojem je pjeva\u010dica koja je podsje\u0107ala na Beyonce stasom i glasom izvodila njezine najve\u0107e hitove uz efektnu scenografiju i popratne plesne to\u010dke. Sve u svemu, vrlo interesantna mje\u0161avina svega i sva\u010dega s prili\u010dno visokom kvalitetom produkcije \u2013 ne\u0161to \u0161to jo\u0161 nisam imao prilike nigdje vidjeti u takvu obliku.<\/p>\n Restoranska ponuda u Cancunu tako\u0111er je izvrsna. Primjerice, jastozi koje sam imao prilike jesti u restoranu Lorenzillo\u2019s vjerojatno su najbolji koje sam ikada jeo. Restoran slu\u017ei pozama\u0161ne o\u010di\u0161\u0107ene porcije mesa od jastoga s popratnim prilozima i to po cijeni od oko 200 kn, \u0161to je znatno manje nego \u0161to bismo to morali platiti u Hrvatskoj primjerice. Tako\u0111er, osim naravno interesantnih i autenti\u010dnih meksi\u010dkih restorana, i Cancun i Mexico City imaju izvrsne argentinske restorane \u2013 po meni odmah na listi iza Buenos Airesa.<\/p>\n Kada usporedimo turisti\u010dku ponudu Cancuna s onom koja se nudi na hrvatskim turisti\u010dkim odredi\u0161tima, ne mo\u017ee se ne uo\u010diti koliko je u Hrvatskoj nazadan pristup turizmu i turisti\u010dkim sadr\u017eajima. Kod nas nema koncentracije sadr\u017eaja kakva se mo\u017ee vidjeti u Cancunu, ko\u010di se bilo kakav razvoj i sadr\u017eaji (primjer golfski tereni oko Dubrovnika i u Istri, \u0161to je, dodu\u0161e, povezno s manjkom transparentnosti) te je uz takvo inertno i razvoju neorijentirano razmi\u0161ljanje nemogu\u0107e o\u010dekivati zna\u010dajnije pomake u razvoju na\u0161eg turisti\u010dkog proizvoda, a samim time i zna\u010dajnije pozitivne pomake u rezultatima turizma u Hrvatskoj.<\/p>\n Meksikanci su generalno vrlo simpati\u010dni ljudi, ali sam ih na\u0161ao prili\u010dno nejasne i konfuzne u komunikaciji \u2013 djelomice vjerojatno i zbog ne ba\u0161 sjajnog poznavanja engleskog jezika. Primjerice, svaki je turisti\u010dki vodi\u010d (a imao sam ih nekoliko jer se svaki dan mijenjao) imao svoju verziju pri\u010de o Cortesu i Montezumi te je iznosio druk\u010dije podatke o broju stanovnika Mexico Cityja.<\/p>\n Nedaleko od Mexico Cityja nalaze se ostatci drevnoga grada pod nazivom Teotihuac\u00e1n. Rije\u010d je o civilizaciji koja je trajala 100. \u2013 750. nove ere te o gradu u kojem je prema procjenama povjesni\u010dara \u017eivjelo 100 000 \u2013 200 000 ljudi pa je ujedno bio najve\u0107i i najnapredniji grad u Ju\u017enoj Americi u to vrijeme. Nakon 750. godine iznenada je i, prema nekima, misteriozno napu\u0161ten. Povjesni\u010dari pretpostavljaju da su stanovnici previ\u0161e eksploatirali prirodu toga podru\u010dja (iskr\u010dili \u0161ume, uni\u0161tili drve\u0107e, \u017eivotinje su zato pobjegle) pa su na koncu su morali napustiti grad jer situacija nije bila odr\u017eiva i adekvatna za nastavak \u017eivota u njemu.<\/p>\n Na podru\u010dju Meksika je za vrijeme prethispanskog perioda bilo prisutno pet glavnih civilizacija. To su (prema kronolo\u0161kom redu nastanka): Olmeci, Teotihuac\u00e1ni,\u00a0Maje, Tolteci i Asteci. Glavne su civilizacije kontrolirale i do 600 raznih manjih civilizacija pa je tako od njih danas ostalo preko 600 raznih jezi\u010dnih dijalekata Indijanaca.<\/p>\n Zadnja velika civilizacija koja je funkcionirala na podru\u010dju Meksika bila je civilizacija Asteka \u2013 koja je pala dolaskom \u0160panjolaca na ovo podru\u010dje. To je poznata pri\u010da o \u0161panjolskom osvaja\u010du (konkvistadoru) Hernanu Cortesu i aste\u010dkom poglavaru Montezumi, koja pokazuje da su i naizgled nemogu\u0107e stvari i vojne pobjede ipak mogu\u0107e. Cortes je tako uspio sa samo oko 500 ljudi porobiti cijelu aste\u010dku imperiju od nekih 200 000 ljudi, za \u0161to mu nitko unaprijed zasigurno ne bi dao velike izglede. Puno se faktora pri tome poklopilo da bi se stvari odigrale upravo na takav na\u010din. Prije svega, Asteci su vjerovali u proro\u010danstvo o dolasku plavog \u010dovjeka koji je zapravo bog pod nazivom Quetzalcoatl koji im se treba vratiti te su, ugledav\u0161i Cortesa, mislili da je upravo on taj pa se nisu usu\u0111ivali napasti ga u startu \u0161to bi u protivnom vjerojatno napravili. Nadalje, Cortes je imao sre\u0107u da je imao prevoditelje koji su ga upoznavali sa situacijom me\u0111u redovima Maja i Asteka koje je sretao te je samim time mogao donositi prave odluke i poteze. To su bili \u0160panjolac koji je \u017eivio skupa s Majama i koji je stigao \u0161panjolskim brodom 1511. i ostao \u017eivjeti me\u0111u Majama te \u017eena po imenu Marina koja je bila aste\u010dkih korijena i znala aste\u010dki jezik \u2013 bila je \u017eivjela s Majama, Maje su ju dale na poklon Cortesu skupa s ostalih 20-ak \u017eena.<\/p>\n Kada je 1519. godine stigao na obalu Yucatana, prvi Cortesov kontakt bio je upravo s Majama, gdje je nakon prvotnih \u010darki uspio s njima uspostaviti mir te nakon toga u svoje redove dovesti spomenute prevoditelje koji su mu se pokazali izuzetno dragocjenima. Kad je Cortes \u010duo da se sjedi\u0161te cijele regije nalazi u Tenochtitl\u00e1nu, velikom gradu prepunom bogatstva i zlata (u to vrijeme ni jedan grad u \u0160panjolskoj niti cijeloj Europi nije ni izbliza imao toliku populaciju), pogotovo nakon \u0161to je primio izaslanstvo od Montezume koji mu je poslao darove i zlato vjeruju\u0107i da je rije\u010d o bo\u017eanstvu, Cortes je odlu\u010dio da se mora domo\u0107i tog zlata te je spalio sve brodove kako bi jedina alternativa bila pobjeda nad Astecima i osvajanje njihove prijestolnice. Pri tome je na\u0161ao saveznike u ostalim indijanskim plemenima (poput Tla\u0161kaletka) koja su mrzile Asteke zbog njihove dominacije te je skupa s njima krenuo u osvaja\u010dki pohod.<\/p>\n Montezuma je primio Cortesa krajem 1919. godine u svoju pala\u010du u miru i obasuo ga darovima nadaju\u0107i se da \u0107e time izbje\u0107i borbe i krvoproli\u0107e. To se pokazala kao izuzetno kriva procjena. Nakon nekog vremena u\u017eivanja statusa gosta u njegovoj pala\u010di, Cortes je uzeo Montezumu za svog zato\u010denika te ga je poku\u0161ao iskoristiti za umirivanje pobune Asteka koja je izbila u travnju 1521. godine. Rezultat je bio da su Asteci kamenovali Montezumu koji je potom i podlegao ozljedama i preminuo. Cortes je nakon nekog vremena i nakon zna\u010dajnih \u017ertava u ljudstvu uspio probiti opsadu i pobje\u0107i iz Tenochtitl\u00e1na. Tijekom ljeta Cortes je obnavljao svoje snage i oja\u010davao svoja savezni\u0161tva, a vratio se koncem 1520. godine i zapo\u010deo vi\u0161emjese\u010dnu opsadu Tenochtitl\u00e1na, koja je rezultirala kona\u010dnim padom grada i porazom aste\u010dkih snaga 13. kolovoza 1521. godine.<\/p>\n Ono \u0161to je predstavljalo dodatnu razornu okolnost za Asteke i uop\u0107e doma\u0107e indijansko stanovni\u0161tvo, bila je \u010dinjenica da nisu navikli na bolesti koje su \u0160panjolci sa sobom donijeli i koje su se pokazale razorne za njih. Naime, dio Cortesove posade bio je sastavljen od biv\u0161ih zatvorenika koji su bolovali od nekih bolesti koje su tada harale Europom (velike boginje, sifilis) i na koje Indijanci nisu navikli pa je dodir s njima uzrokovao te\u0161ku epidemiju me\u0111u lokalnom stanovni\u0161tvom. Tako se ne\u0161to \u0161to bi se unaprijed moglo ocijeniti kao nedostatkom i slabo\u0161\u0107u Cortesovih snaga, na kraju pokazalo kao jedno od njegovih najja\u010dih oru\u017eja \u2013 nekoliko bolesnih zatvorenika postalo je jedno od najrazornijih Cortesovih oru\u017eja za uro\u0111enike jer su upravo te zaraze za njih bile nove i pogubne.<\/p>\n Ono \u0161to je u po\u010detku dodatno zbunilo Asteke u sukobima sa \u0160panjolcima jesu velike razlike u na\u010dinu borbe izme\u0111u njih i \u0160panjolaca. Asteci i Maje zarobljavali bi pa potom \u017ertvovali svoje zarobljenike, dok bi \u0160panjolci odmah ubijali protivnike pristupaju\u0107i ubijanjima isklju\u010divo hladno i pragmati\u010dno, za razliku od Asteka koji su ih koristili u religiozne i ritualne svrhe.<\/p>\n U svakom slu\u010daju mo\u017ee se zaklju\u010diti da su \u0160panjolci i Europljani u to vrijeme bili znatno agresivnija i predatorsko-osvaja\u010dki orijentirana civilizacija. Tako\u0111er su zbog vi\u0161e putovanja bili puno naviknutiji i \u201eotporniji\u201c na nove i neo\u010dekivane doga\u0111aje, dok su Asteci i ostali Indijanci \u017eivjeli u svom zatvorenom ekosustavu te ih je novi i neo\u010dekivani \u010dimbenik izvana u potpunosti izbacio iz ravnote\u017ee. A prema samom Darwinu, najprilagodljiviji na kraju pobje\u0111uju i pre\u017eivljavaju.<\/p>\n Iako se Indijanci mogu \u017ealiti zbog na\u010dina kako su ih \u0160panjolci pokorili (lukavstvom, prijevarama i bole\u0161\u0107u), civilizacije koje su tamo vladale prije dolaska \u0160panjolaca (Maje, pa potom Asteci) bile su isto tako krvave i nemilosrdne jer su im se vjerovanja i kultovi temeljili na stalnim \u017ertvovanjima i mnogo krvi. Oni koji su primjerice gledali film Mela Gibsona Apocalypto<\/em>\u00a0(koji je sniman na Yucatanu i koji je kombinacija stvarnih elemenata i filmske izmi\u0161ljotine) vjerojatno se sje\u0107aju vrlo eksplicitnih i potresnih scena \u017ertvovanja s puno divlja\u0161tva i krvi. Krvave scene \u017ertvovanja kod Asteka su vjerojatno bile ba\u0161 tako brutalne kako su prikazane u tom filmu \u2013 s va\u0111enjem srca, punjenjem ljudskom krvlju velikih kamenih posuda\/oltara i sli\u010dno.<\/p>\n Ono \u0161to \u010dovjek mo\u017ee potencijalno zaklju\u010diti iz ove pri\u010de jest da je u sukobu dviju civilizacija prevladala agresivnija, prepredenija i ona vi\u0161e osvaja\u010dki nastrojena, a ne nu\u017eno ona naprednija (Asteci su primjerice u matematici, astronomiji i jo\u0161 nekim stvarima bili daleko napredniji od \u0160panjolaca). Tako\u0111er mo\u017eemo uvidjeti i relativnost perspektive i vremena \u2013 danas nam se \u010dini da je na\u0161a civilizacija toliko va\u017ena, a opet oblik u kojem je danas poznajemo stvoren je tek u zadnjih stotinjak godina (iskovan industrijskom revolucijom i dvama svjetskim ratovima). Civilizacije funkcioniraju stotinama i tisu\u0107ama godina i onda i\u0161\u010dezavaju preko no\u0107i. Jedina razlika danas je izuzetna me\u0111upovezanost i informiranost te velike razorne mogu\u0107nosti suvremenog naoru\u017eanja koje su dovele do toga da danas vjerojatno te\u0161ko mo\u017ee pasti neka supersila bez razornih posljedica po cijeli svijet (osim ako se interno ne uru\u0161i sustav kao \u0161to je to bio slu\u010daj kod SSSR-a po\u010detkom 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a). Tako\u0111er, va\u017eno je primijetiti da se pokoravanje manjih zemalja od strane ve\u0107ih danas uglavnom vr\u0161i prete\u017eno ekonomskim putem (u tu se kategoriju mo\u017eda mo\u017ee svrstati i na\u010din djelovanja najve\u0107ih ekonomskih sila unutar EU-a i utjecaj na druge manje i nerazvijenije zemlje poput Hrvatske).<\/p>\n Nemogu\u0107e je zanemariti i ulogu religije u sukobu \u0160panjolaca i Asteka te zaklju\u010dak da u sukobu dviju civilizacija tako\u0111er igra ulogu koja je religija naprednija, suvremenija i sna\u017enije utemeljena u vjerovanjima svojih sljedbenika. Ne mo\u017ee se zaboraviti povijesna \u010dinjenica da je mo\u0107na rimska imperija na po\u010detku poku\u0161ala zatrti kr\u0161\u0107anstvo i ubijati kr\u0161\u0107ane na svakom koraku, a potom je prihvatila tu religiju kao slu\u017ebenu te je ona na koncu zna\u010dajno nad\u017eivjela samo carstvo.<\/p>\n \u0160panjolci su odmah po dolasku aktivno radili na \u0161irenju kr\u0161\u0107anstva me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom. Tomu su najvi\u0161e doprinijeli franjevci koji su se odmah po dolasku \u0160panjolaca uputili na indijanske teritorije i radili na prosvjetljenju pu\u010danstva. Tako\u0111er i ukazanje Gospe od Guadalupe (1531. godine) tj. Djevice Marije u Meksiku indijanskom obra\u0107eniku Juanu Diegu pomoglo je u \u0161irenju kr\u0161\u0107anske vjere me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom. Zlobnici bi rekli da je ukazanje bilo ba\u0161 u savr\u0161enom trenutku za promociju i \u0161irenje vjere, ali neki aspekti njezina ukazanja nikad nisu u cijelosti obja\u0161njeni racionalnim putem te je Na\u0161a Gospa od Guadalupe definitivno i dan danas za\u0161titnica Meksika u vjerskom smislu.<\/p>\n Procjenjuje se da je prije 30-ak godina u Meksiku bilo oko 90% katolika, a danas je taj broj danas spao na nekih 65%. Katoli\u010danstvo je u Meksiku preuzelo (pogotovo kod indijanske populacije) i neke elemente prija\u0161njih vjerovanja Indijanaca, pa se tako umjesto bogova prirode pojavljuju svetci za\u0161titnici poljoprivrede, ki\u0161e, sunca\u2026 Tako\u0111er, sklonost najreligioznijih Meksikanaca kr\u0161\u0107anskom fanatizmu koji iskazuju podvrgavanjima odre\u0111enim elementima mu\u010deni\u0161tva i simulacije kri\u017enog puta (s dosta krvi i ponekad \u010dak i pribijanjima na kri\u017e), mo\u017ee se potencijalno objasniti i povezano\u0161\u0107u indijanskog stanovni\u0161tva s drevnim tradicijama \u017ertvovanja i svetim zna\u010denjem pu\u0161tanja krvi u svrhu obreda i op\u0107enito religiozne svrhe. Tako katoli\u010danstvo u Meksiku predstavlja dobar primjer kako se vjera mo\u017ee uspje\u0161no prilagoditi novom okru\u017eju, povijesti i prija\u0161njim vjerovanjima.<\/p>\n Uz Asteke koji ujedno predstavljaju i posljednju veliku prethispansku civilizaciju, najpoznatija civilizacija na tim prostorima jest civilizacija Maja koja je funkcionirala na podru\u010dju Yucatana, Hondurasa, Salvadora i Belizea u razdoblju od preko 3000 godina (2000. godine pr. n. e. \u2013 1500. g. n. e.). Njihov se period mo\u017ee podijeliti u tri velika vremenska intervala: pretklasi\u010dni (2000. g. pr. n. e. \u2013 1500. g. n. e.), klasi\u010dni (300. \u2013 900. g. n. e.) i postklasi\u010dni period (900. \u2013 1500. g. n. e.), s tim da je vrhunac civilizacije bio za vrijeme klasi\u010dnog perioda.<\/p>\n Op\u0107epoznato je da su Maje bili izuzetno napredni astrolozi (\u010dak i za dana\u0161nje poimanje), ali je manje poznato da su Maje vjerojatno bili \u201eprvi nogometa\u0161i na svijetu\u201c. Igra koju su Maje (tako\u0111er i Asteci) ritualno prakticirali jest tzv. igra \u017eivota i smrti, u kojoj su igrala dva me\u0111usobno suprotstavljena tima od po sedam igra\u010da na svakoj strani s ciljem da proguraju gumenu loptu kroz kameni obru\u010d s bo\u010dne strane igrali\u0161ta. Razlika u odnosu na dana\u0161nje nogometne prakse jest ta \u0161to je najbolji igra\u010d pobjedni\u010dkog tima (vjeruje se) bio \u017ertvovan bogovima i to je bila velika \u010dast. Sumnjam da bi danas netko \u017ertvovao bogovima Cristiana Ronalda ili Lea Messija, \u0161to zbog humanih, a \u0161to zbog \u010disto komercijalnih razloga.<\/p>\n Maje su vrijeme poimale cikli\u010dki umjesto linearno, kako mi danas \u010dinimo. Osnova svega bio je ciklus od 52 godine koji su dijelili na 4 perioda od po 13 godina te je svake 52 godine zapo\u010dinjao novi ciklus (kad se poklapaju sun\u010dev kalendar od 365 dana i mjese\u010dev od 260 dana). Veliki ciklus od 5026 godina zavr\u0161ava upravo 21. 12. 2012. i taj datum neki interpretiraju kao datum propasti svijeta. Maje su predvi\u0111ali da bi se u tom trenutku mogla dogoditi promjena magnetskih polova Zemlje (zavr\u0161etak petog majanskog doba) te da bi moglo do\u0107i do prirodnih katastrofa i sli\u010dnog. Mnogi su to iskoristili te pridali tom datumu tuma\u010denje kraja svijeta i iskoristili to u marketin\u0161ke svrhe (takve stvari redovito pobu\u0111uju interes i dobro se prodaju), iako sam na temelju svega \u0161to sam \u010duo i vidio mogao osobno zaklju\u010diti da su Maje vi\u0161e imali na umu zavr\u0161etak jednog velikog ciklusa i po\u010detak novog.<\/p>\n Utjecaj majanske civilizacije zna\u010dajno se smanjio oko 900. g. n. e., a neki tome \u010dak pripisuju i odre\u0111ena misteriozna zna\u010denja. Za razliku od Asteka koje je porazila vanjska sila, pretpostavlja se da su razlog uru\u0161avanja majanskog carstva bile unutarnje borbe te tako\u0111er neodr\u017eiva eksploatacija prirode oko gradova koje su sagradili te koja je dovela do nemogu\u0107nosti nastavka \u017eivota na tim mjestima (sje\u010da \u0161uma za potrebe gradnje i sli\u010dno \u2013 ba\u0161 kao \u0161to je spomenuto u slu\u010daju Teotihuac\u00e1na). Tako su Maje u svojim gradovima doveli situaciju do neodr\u017eive razine, stoga njihovi gradovi nisu mogli nastaviti s normalnim funkcioniranjem. To zasigurno predstavlja pouku za dana\u0161nji svijet u kojem sve vi\u0161e raspravljamo o odr\u017eivosti zbog nivoa CO2<\/sub>\u00a0emisija i efekata staklenika. Pogled na zelenilo oko ru\u0161evina drevnih gradova otkriva da je na\u0161a \u201estara Zemlja\u201c \u017eilava i da se uvijek oporavi od raznoraznih prirodnih katastrofa, ali da su za to ponekad potrebne i generacije ako ne pazimo na odr\u017eivost svega \u0161to radimo s prirodom i okolinom.<\/p>\n Razmi\u0161ljaju\u0107i o Majama, nastanku i nestanku njihove civilizacije, njihovim proro\u010danstvima i pri\u010dama o propasti svijeta, nisam mogao ne zapitati se \u0161to to zapravo zna\u010di propast svijeta.<\/p>\n Propast civilizacija i promjena prirodnih uvjeta \u017eivota ne\u0161to je \u0161to se stalno doga\u0111alo tijekom povijesti \u2013 napredne i mo\u0107ne civilizacije koje su egzistirale i tisu\u0107ama godina (Egipat, Rim, Babilon, Maje\u2026) u tom su smislu propadale kad su izgubile vjeru ljudi u njihovo funkcioniranje. Rim i Maje\/Asteke poljuljao je te potom i uni\u0161tio dolazak kr\u0161\u0107anstva i \u010dinjenica da su funkcionirali na odre\u0111enim vjerovanjima i sustavu vrijednosti koji se dolaskom kr\u0161\u0107anstva do temelja poljuljao i samim time \u010dvrstina vjerovanja u sustav nije bila kao prije. U Ju\u017enoj Americi sve je to bilo popra\u0107eno i \u0161panjolskom vojnom silom koja je fizi\u010dki izvr\u0161ila osvajanje teritorija, dok se kod Rima sustav vi\u0161e uru\u0161io unutar sebe, a tek potom postao predmetom osvajanja germanskih i slavenskih plemena.<\/p>\n Maje su bili izuzetno napredni matemati\u010dari i astrolozi, a njihove su gra\u0111evine uvijek gra\u0111ene tako da reflektiraju kretanje sunca i da zrake sunca padaju na to\u010dno odre\u0111enom mjestu u odre\u0111eno vrijeme. Cijeli njihov sustav vjerovanja po\u010divao je na astrolo\u0161ko-cikli\u010dkim tuma\u010denjima sila prirode i njihovoj interpretaciji. Vo\u0111e, koje su ina\u010de bili najeduciraniji, koristili su to znanje kako bi predikcijama prirodnih pojava (pogotovo u klasi\u010dnom majanskom periodu od 300. do 900. godine, kad su vo\u0111e imali status bo\u017eanstva) svoje podanike uvjerile da imaju bo\u017eansku mo\u0107 predvi\u0111anja. Kr\u0161\u0107anska se religija s druge strane temelji na snazi misli, a ne na snazi interpretacije prirodnih pojava i samim je time znatno sofisticiranija i naprednija te je u sukobu tih dvaju sustava vjerovanja potpuno dominirala u Ju\u017enoj Americi kao modernija i sna\u017enija religija (da ne spominjemo samu autenti\u010dnost, ve\u0107 promatraju\u0107i iz \u010disto objektivne perspektive).<\/p>\n Koliko su \u010dvrsti temelji dana\u0161nje civilizacije i kolike su mogu\u0107nosti da se dogodi \u201epropast svijeta\u201c u smislu zna\u010dajnih promjena u civilizacijskih postulata i pada dana\u0161njih centara mo\u0107i?<\/p>\n Prije svega svjedoci smo da je u gotovo cijelom svijetu, od 2008. godine pogotovo, do\u0161lo do lan\u010dane reakcije i otkrivanja da sustavi u kojim ve\u0107ina dr\u017eava \u017eivi nisu dugoro\u010dno odr\u017eivi u financijsko-ekonomskom smislu. Jednostavno, tro\u0161i se vi\u0161e nego \u0161to se stvara, a trenuta\u010dni na\u010din funkcioniranja demokratskih sustava to dodatno ohrabruje jer ljudi glasaju za one koji im nude i obe\u0107avaju vi\u0161e i to sada i odmah. Dodatna je to\u010dka nestabilnosti prirodna neodr\u017eivost nastavljanja pove\u0107anja CO2<\/sub>\u00a0emisija koje bi moglo dovesti do prirodnih katastrofa \u2013 toga smo postali svjesni tek u zadnjih 10-ak godina. Tre\u0107i i mo\u017eda najve\u0107i izvor nestabilnosti jest pove\u0107ano raslojavanje dru\u0161tva i i\u0161\u010dezavanje srednjeg sloja. Taj je proces osobito vidljiv u razvijenim zemljama jer se ni\u017eekvalificirani poslovi (ili \u010dak neki visokokvalificirani, neovisno o lokaciji \u2013 tipa softversko in\u017eenjerstvo) sele u zemlje u razvoju. To je potencijalna \u201ebomba\u201c u dana\u0161njim centrima mo\u0107i \u2013 prije svega u SAD-u. Zaustavljanje tih procesa sukobilo bi se sa zakonima otvorenog tr\u017ei\u0161ta i ciljevima kompanija da pobolj\u0161aju svoje profitne rezultate svakog kvartala (na \u010demu dana\u0161nje tr\u017ei\u0161te kapitala funkcionira). To je potencijalna tempirana bomba nezadovoljstva koja se mogla vidjeti u nedavnim prosvjedima na Wall Streetu pa i u cijelom svijetu, iako razina nezadovoljstva o\u010dito jo\u0161 uvijek nije dovoljno velika za ve\u0107e prosvjede. A i demokracija kao sustav pru\u017ea (la\u017enu) argumentaciju vladaju\u0107im strukturama da ljudi uvijek mogu druk\u010dije glasati i promijeniti situaciju na idu\u0107im izborima.<\/p>\n Sve su to razlozi za\u0161to se dana\u0161nji sustav i dana\u0161nja civilizacija (pogotovo uz internet i sveop\u0107u dostupnost informacija) ne mogu nazvati potpuno stabilnima i za\u0161to \u0107e biti nu\u017eno da do\u0111e do promjena u njegovom na\u010dinu funkcioniranja ako ne \u017eelimo da se on uru\u0161i na bolan na\u010din i uz ne\u017eeljene posljedice. Stoga za\u017eelimo da 21. prosinca 2012. godine bude zapravo po\u010detak novog ciklusa u kojem \u0107e se sustav prilagoditi na na\u010din da bude odr\u017eiv, pravedan i prosperitetan za sve svoje aktere i dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n Sazrijevanje sustava kakav danas poznajemo dogodilo se uz brojne svjetske revolucije (Rusija, Kina) te uz dva razorna svjetska rata. Nadajmo se da \u0107e daljnja evolucija sustava biti manje krvava. Na koncu, ako do\u0111e do neke razorne katastrofe i\/ili rata koji donese velike promjene i ne\u017eeljene posljedice kataklizmi\u010dkih razmjera, mogu\u0107e je da \u0107e neki arheolozi za 1000 godina na ru\u0161evinama dana\u0161nje civilizacije istra\u017eivati \u0161to se tu zapravo dogodilo. Poenta je da su planet Zemlja i \u010dovje\u010danstvo \u201e\u017eilavi\u201c i \u0161to god da se dogodi, u du\u017eem roku izna\u0107i \u0107e na\u010dine da se ponovo prilagode i razvijaju na nove i nepredvidive na\u010dine.<\/p>\n U takvoj duljoj perspektivi vremena (koje Maje opisuju na cikli\u010dkoj bazi) ne mo\u017eemo ne postati skromniji i svjesniji da je trenutak u kojem \u017eivimo samo \u201ekap u moru\u201c vremenskog kontinuuma \u017eivota i razvoja \u010dovje\u010danstva. Uz tu bi spoznaju i na\u0161a tolerancija i \u017eelja za iznala\u017eenjem dugoro\u010dno odr\u017eivih i pravednih sustava (koji jedini omogu\u0107avaju kontinuiran razvoj i prosperitet civilizacija) trebala biti ve\u0107a i prisutnija u cijeloj populaciji. Ako tako budemo gledali na stvari, vjerojatnost da do\u0111e do zna\u010dajnijih potresa u funkcioniranju na\u0161e civilizacije iliti propasti svijeta, bit \u0107e zna\u010dajno smanjena. Osim u slu\u010daju prirodnih katastrofa na koje nemamo utjecaj, ali to je ve\u0107 ne\u0161to \u0161to je u velikoj mjeri u \u201eBo\u017ejim rukama\u201c i time se ne mo\u017eemo i ne trebamo optere\u0107ivati.<\/p>\n Stara molitva\/izreka (koja se prvi put pojavljuje povezana s osobom Franje Asi\u0161kog, a isto tako u vrlo sli\u010dnom obliku i od strane Sioux Indijanaca) ka\u017ee: \u201eBo\u017ee, daj mi mirno\u0107u i strpljenje da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrosti da promijenim ono \u0161to mogu promijeniti i mudrosti da razlikujem jedno od drugog.\u201c U tom se smislu trebamo okrenuti onome \u0161to svaki od nas kao pojedinac mo\u017ee u\u010diniti u svojoj mo\u0107i da u\u010dini na\u0161u civilizaciju, zemlju i lokalnu zajednicu \u0161to je mogu\u0107e boljim i dugoro\u010dno odr\u017eivim mjestom za \u017eivot koje ostavljamo u naslje\u0111e novim generacijama. Time ne samo da \u0107emo smanjiti vjerojatnost da na\u0161a civilizacija bude ugro\u017eena i pogo\u0111ena nekom velikom kataklizmom 21. prosinca 2012. godine ili nekog drugog skorog datuma, ve\u0107 \u0107emo se uz to i zasigurno bolje osje\u0107ati.<\/p>\n <\/p>\n Josip Muller, 17. 1. 2012.<\/p>",
"protected": false
},
"excerpt": {
"rendered": " Interesantna je destinacija taj Meksiko \u2013 mje\u0161avina razli\u010ditosti i naizgled nespojivih krajnosti. S jedne strane izuzetno bogat kulturalni i antropolo\u0161ki prostor te mjesto nastanka i nestanka brojnih impozantnih prethispanskih civilizacija, a s druge pak strane zemlja s najve\u0107im gradom na svijetu \u2013 suvremenim megapolisom Mexico Cityjem. Zemlja je to u kojoj prosje\u010dni \u017eivotni standard nije […]<\/p>",
"protected": false
},
"author": 1,
"featured_media": 1875,
"comment_status": "open",
"ping_status": "open",
"sticky": false,
"template": "",
"format": "standard",
"meta": [],
"categories": [
1
],
"tags": [],
"_links": {
"self": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/826"
}
],
"collection": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"
}
],
"about": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"
}
],
"author": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"
}
],
"replies": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=826"
}
],
"version-history": [
{
"count": 6,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/826\/revisions"
}
],
"predecessor-version": [
{
"id": 2009,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/826\/revisions\/2009"
}
],
"wp:featuredmedia": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1875"
}
],
"wp:attachment": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=826"
}
],
"wp:term": [
{
"taxonomy": "category",
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=826"
},
{
"taxonomy": "post_tag",
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=826"
}
],
"curies": [
{
"name": "wp",
"href": "https:\/\/api.w.org\/{rel}",
"templated": true
}
]
}
}![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico4-1024x768.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico5-Tenosticklan-1024x768.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico6-cortes-and-montezuma.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico7-lady-of-Guadalupe-768x1024.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico8-igraliste-maja-1024x768.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico1-9-end-of-the-world.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Mexico10-future.jpg\")
<\/p>\n