![\"\"](\"http:\/\/muller.test\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Island2-1.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
U lipnju ove godine kona\u010dno sam odlu\u010dio posjetiti i Island. Sjever Europe uvijek me fascinirao u to doba zbog bijelih no\u0107i i \u017earkih boja koje \u010dovjek tada mo\u017ee vidjeti, a za Island sam \u010duo da je potpuno druk\u010diji svijet. I odlu\u010dio to osobno provjeriti.<\/p>\n
Kad sam sletio u zra\u010dnu luku u Reykjaviku, do\u010dekalo me prili\u010dno iznena\u0111enje (budu\u0107i da nisam o\u010dekivao veliku razliku u odnosu na sredi\u0161nji dio Norve\u0161ke iz kojeg sam do\u0161ao, nisam provjeravao vremenske uvjete) \u2013 ki\u0161a, jak vjetar i temperatura od nekih 13 C\u00b0. Pravi ljetni ugo\u0111aj. Odmah po dolasku ulovio sam autobus za Plavu lagunu \u2013 jednu od najve\u0107ih atrakcija na Islandu, koja se nalazi ba\u0161 negdje izme\u0111u zra\u010dne luke i centra Reykjavika. Do\u0161av\u0161i tamo, prijavio sam se i u\u0161ao u prostor svla\u010dionica koje su vodile prema termalnim izvorima na otvorenom, po kojima je Plava laguna i poznata. Pogledav\u0161i kroz staklo iz zgrade prema kupali\u0161tu, vidio sam samo veliku koli\u010dinu vlage koja je izgledala poput magle u zraku te obrise kupa\u010da koji su izvirivali iznad povr\u0161ine vode, kao i okolne stijene koje su ostavljale dojam kao da se sve skupa doga\u0111a, primjerice, na povr\u0161ini Mjeseca.<\/p>\n
Idu\u0107i iz zgrade prema kupali\u0161tu, tih desetak metara do ulaska u vodu, osje\u0107ao sam hladan vjetar i ki\u0161u koju sa sobom donosi. U\u0161av\u0161i u toplu vodu, mislio sam da sam kona\u010dno do\u0161ao do umiruju\u0107eg iskustva kakvo ina\u010de pru\u017eaju kupali\u0161ta s toplom vodom, ali ubrzo sam spoznao i iskusio da je rije\u010d o jednom potpuno novom do\u017eivljaju. Tijelo mi je bilo uronjeno u toplu vodu, dok je u lice puhao dosta sna\u017ean i hladan vjetar koji je isto tako donosio sa sobom kapi ki\u0161e koja je lagano padala. Dubina vode kretala se izme\u0111u metra i metra i pol, a temperatura vode prili\u010dno je varirala na pojedinim dijelovima \u2013 od mlake do vrele. Nakon nekog vremena ni vjetar ni ki\u0161a vi\u0161e mi nisu smetali, ve\u0107 sam se prepustio tom jedinstvenom do\u017eivljaju islandske Plave lagune.<\/p>\n
Najinteresantnija od svega jest pri\u010da kako je Plava laguna zapravo nastala. Naime, u blizini Plave lagune nalazi se geotermalna elektrana. Vodi\u010d nam je ispri\u010dao pri\u010du da su iz elektrane ispu\u0161tane otpadne vode na mjesto gdje se Plava laguna danas nalazi. Tako je dobivena voda tirkizne svjetloplavi\u010daste boje na tome mjestu. Jedan od radnika tvornice o\u010dito se osje\u0107ao prili\u010dno avanturisti\u010dki i odlu\u010dio se okupati u toj tirkiznoj, toploj teku\u0107ini. Iskustvo je o\u010dito na\u0161ao prili\u010dno ugodnim, stoga je po\u010deo redovito ponavljati svoj ritual. Nakon nekog je vremena shvatio da su problemi koje je imao sa psorijazom u potpunosti nestali. Nakon \u0161to je o svom iskustvu obavijestio i ostale, izvr\u0161ena su istra\u017eivanja koja su potvrdila ljekovito djelovanje teku\u0107ine nastale kombinacijom toplih izvora i industrijskog otpada. I tako je stvorena Plava laguna! Nevjerojatno, ali istinito. Plava laguna danas je jedna od najve\u0107ih atrakcija Islanda i milijuni ljudi godi\u0161nje dolaze kako bi se uvjerili u jedinstvenost iskustva koje pru\u017ea te kako bi se osvjedo\u010dili o ljekovitim svojstvima koja Plava laguna donosi svojim posjetiteljima.<\/p>\n
Nakon Plave lagune stigao sam u hotel koji je bio smje\u0161ten u centru Reykjavika i prije spavanja samo oti\u0161ao u obli\u017enji tapas-bar na ve\u010deru. Tapas-bar pokazao se pravim pogotkom jer sam probao nekoliko zanimljivih jela \u2013 od kita koji je jedno od islandskih nacionalnih jela do izuzetno ukusnih dimljenih lososa, neusporedivo ukusnijih od onih kakve primjerice mo\u017eemo na\u0107i kod nas. Moram priznati da mi se okus kita nije osobito svidio (podsje\u0107a me na divlja\u010d, mo\u017eda zeca ili tako ne\u0161to), dok je dimljeni losos bio tako ukusan da se i dandanas rado sje\u0107am kako je \u201efino klizio\u201c i kako sam u\u017eivao u svakom zalogaju. Sljede\u0107a dva dana posvetio sam dvama cjelodnevnim izletima. Prvi sam dan i\u0161ao na izlet po imenu \u201e\u010cuda Sn\u00e6fellsnesa\u201c, a sljede\u0107eg sam dana uzeo turu pod nazivom \u201eZlatni krug i Fontana\u201c koja je bila izrazito interesantna i na kojoj sam imao prilike vidjeti islandske gejzire, slapove i tople potoke. Vodi\u010di na izletu su bili vrlo razgovorljivi, stoga sam zaista mnogo\u0161to mogao \u010duti i nau\u010diti o Islandu.<\/p>\n
Op\u0107enito o Islandu<\/strong><\/p>\n Island je po broju stanovnika prili\u010dno mala zemlja i nije \u010dlanica Europske unije, iako je integrirana u \u0161engenski prostor s ostalim \u010dlanicama EU-a. U njemu \u017eivi svega 320 000 stanovnika od \u010dega je oko 120 000 naseljeno u u\u017eem, a \u010dak 200 000 (ili preko 60 %) u \u0161irem podru\u010dju Reykjavika koji je ujedno i, naravno, glavni grad Islanda. Reykjavik ina\u010de zna\u010di \u201ezaljev u kojem se pu\u0161i\u201c (smoke bay<\/em>) te predstavlja sredi\u0161te svih zbivanja na Islandu. Island zauzima povr\u0161inu od 103 000 m2<\/sup>\u00a0\u0161to je primjerice dva puta vi\u0161e od povr\u0161ine daleko mnogoljudnije Danske (koja je stolje\u0107ima vladala Islandom). Samo ime Islanda (Ice land \u2013 ledena zemlja) upu\u0107uje na zna\u010dajan broj ledenjaka\/gle\u010dera koji se nalaze na njemu. Procjenjuje se da je 12 % povr\u0161ine Islanda pokriveno gle\u010derima, a na Islandu se nalazi i najve\u0107i gle\u010der u Europi s povr\u0161inom od otprilike 9000 m2<\/sup>. Gle\u010deri se nalaze u unutra\u0161njosti zemlje, dok svi Islan\u0111ani \u017eive uz obalu.<\/p>\n Zemlja je na Islandu puno mla\u0111a od europskog kontinenta. Tako se starost Islanda procjenjuje na 20 \u2013 30 milijuna godina, dok je europski kontinent star oko 40 \u2013 50 milijuna godina. Upravo je zato priroda nestabilna, neobi\u010dna i lijepa te je to uzrok zbivanja poput erupcija vulkana (oko 130 vulkana nalazi se na Islandu) te pojav\u0101\u00a0kakve je na starom europskom kontinentu te\u0161ko na\u0107i \u2013 polja lave, gejzira i toplih potoka. Pored toga \u0161to je mlad po geolo\u0161koj strukturi, Island je tako\u0111er zemlja koja je u Europi zadnja naseljena \u2013 naselili su je Vikinzi u osmom stolje\u0107u.<\/p>\n Prvi doseljenik koji je ostao na Islandu stigao je iz Norve\u0161ke 874. godine bje\u017ee\u0107i od strogog norve\u0161kog kralja. Prije takvih doseljenika prebjega, posjetitelji nisu ostajali trajno nastanjeni; tako\u0111er su i sve\u0107enici tamo bili nastanjeni samo neko vrijeme. Na Islandu je osnovan jedan od najstarijih europskih parlamenata koji je funkcionirao jo\u0161 od 930. godine. U razdoblju 930. \u2013 1798. djelovao je na livadi pored jezera, gdje bi uzvanici do\u0161li tijekom lipnja (kada dnevna svjetlost traje 24 h) i razapeli \u0161ator pored mjesta gdje bi zasjedali nekoliko dana. Zasjedanje se odr\u017eavalo na mjestu sjevernoatlantske plo\u010de jer je tamo bila dobra akustika. \u017dene su tako\u0111er mogle govoriti na parlamentu od samih po\u010detaka, \u0161to je geneza toga da je Island oduvijek njegovao ravnopravnost spolova. \u0160to se ti\u010de povijesti, Island pada pod norve\u0161ku vlast u 13. stolje\u0107u, a od 1380. je pod danskom vla\u0161\u0107u sve do 17. lipnja 1944. kada dobiva neovisnost, koju i danas proslavlja upravo na taj dan.<\/p>\n Island energiju u potpunosti dobiva iz \u201ezelenih\u201c izvora \u2013 30 % energetskih potreba zemlje zadovoljava se iz geotermalnih izvora, a 70 % iz hidroenergije. Nadalje, 87 % ku\u0107a na Islandu grije se putem geotermalne energije. Vodi\u010d nam je rekao da za grijanje i elektri\u010dnu energiju prosje\u010dan stan izdvoji oko 55 USD mjese\u010dno. Cijene na Islandu izuzetno su visoke. Primjerice, taksi do zra\u010dne luke ko\u0161ta 110 EUR i zato gotovo svi koriste autobus koji je prili\u010dno dobro organiziran preko vode\u0107e islandske turisti\u010dke agencije i svakih sat vremena skuplja ljude po gradu, dovodi na okupljali\u0161te na rubu grada, potom ih prevozi na aerodrom (isto funkcionira i u suprotnom smjeru). Unajmiti stan od 70 m2<\/sup>\u00a0u Reykjaviku, prema vodi\u010devim rije\u010dima, ko\u0161ta oko 1000 EUR mjese\u010dno, a ako se nalazi u sredi\u0161tu grada, onda je to oko 1500 EUR mjese\u010dno. Sve to ukazuje na prili\u010dno visoke cijene, a do financijske krize 2008. godine i primanja su bila u skladu s time.<\/p>\n Financijska kriza na Islandu je do\u0161la kao vihor u listopadu 2008. godine te su 3 najve\u0107e banke bankrotirale unutar tjedan dana. BDP je pao za vi\u0161e od 10 % u \u0161est mjeseci, a islandska je kruna devalvirala na manje od pola vrijednosti u odnosu na euro. Cijene su kao posljedica devalvacije oti\u0161le znatno gore, a uz to su mnogima pla\u0107e osjetno smanjene (uz tako\u0111er pove\u0107anje nezaposlenosti). Posljedice financijske krize na Islandu sli\u010dne su kao i u drugim europskim zemljama: drasti\u010dno smanjenje kupovne mo\u0107i srednje klase te potreba da ljudi moraju raditi znatno vi\u0161e da bi dobro \u017eivjeli. Vodi\u010d je primjerice rekao da radi od 9 do 12 sati dnevno da bi mogao normalno \u017eivjeti, ali to nije rekao s ogor\u010denjem, ve\u0107 samo kao konstataciju uz komentar da su Islan\u0111ani op\u0107enito pozitivni i ne \u017eele razmi\u0161ljati o negativnim stvarima (za razliku od nekih drugih nacija J). Ekonomski oporavak i gospodarski rast na Islandu krenuo je ponovo od 2011. godine. Da bismo na koncu ipak stavili stvari u perspektivu, napomenimo da je BDP Islanda po glavi stanovnika i danas vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107i od hrvatskog (i da je rastao preko 3 % u 2013. godini) te da se stopa nezaposlenosti u Islandu kre\u0107e na razini oko 5 %.<\/p>\n Turizam je najzna\u010dajnija industrijska grana na Islandu, a osim njega razvijeno je ribarstvo, proizvodnja aluminija (4 tvornice) te farmaceutska industrija utjelovljena u tvrtki Actavis koja je, neki se sje\u0107aju, svojevremeno bila takmac za kupovinu Plive. Kao potporu turizmu, islandska zrakoplovna kompanija Iceland Airlines uvela je pogodne letove izme\u0111u Europe i Sjeverne Amerike sa stankama (stop overima<\/em>) od nekoliko dana u Islandu (Island se nalazi na 2,5 \u2013 3 h leta od europskog kontinenta i na oko 5 h leta od sjevernoameri\u010dkog kontinenta). To je predstavljao veliki impuls za razvoj turizma na Islandu.<\/p>\n \u0160to je Islandu donijela lo\u0161a klima<\/strong><\/p>\n Vrijeme na Islandu zasigurno nije njihov najja\u010di adut, blago re\u010deno. \u010cesto pu\u0161e hladni vjetar (neovisno o dobu godine), a prosje\u010dna je ljetna temperatura oko 14 C\u00b0\u00a0\u2013 \u0161to sam osobno mogao iskusiti. Zime \u010dak i nisu toliko hladne (-3, -4 C\u00b0\u00a0u prosjeku), ali je hladni vjetar vrlo sna\u017ean i u kombinaciji sa svega nekoliko sati dnevne svjetlosti tijekom zime (dan ljeti na Islandu traje 24 sata, a zimi svega 4 h), za ve\u0107inu ljudi zasigurno ne predstavlja ideal lijepog vremena i ugodne klime. Upravo zbog takvog, rekao bih \u010dak turobnog okru\u017eja tijekom zime, Island je postao glavna lokacija za snimanje prigodnih zimskih scena svjetski poznatog serijala Igra prijestolja<\/em>\u00a0(gdje su pak ljetne lokacije znale biti snimane u na\u0161em prelijepom Dubrovniku). To mo\u017eda i najbolje ilustrira kontrast koji Island ima u odnosu na hrvatsku obalu, \u0161to se ti\u010de klime i ugo\u0111aja koji ona pru\u017ea. Island karakteriziraju i vrlo brze i \u010deste promjene vremena, koje se znaju doga\u0111ati prakti\u010dki u par minuta. Islan\u0111ani stoga imaju izreku: \u201eAko ti se ne svi\u0111a vrijeme, pri\u010dekaj malo.\u201c<\/p>\n Samom \u010dinjenicom da je klima takva kakva jest Islan\u0111ani su osu\u0111eni da ne u\u017eivaju intenzivno u lijepom vremenu (poput primjerice mediteranskih nacija), ve\u0107 su upravo vjerojatno zbog toga usmjereni na aktivnost i stvarala\u0161tvo. Kako sam uspio shvatiti od vodi\u010da i lokalnih stanovnika, zimske su aktivnosti kojima Islan\u0111ani \u201erazbijaju\u201c depresivno okru\u017eje \u2013 \u010ditanje knjiga, sport, pjevanje u zborovima i\u2026 seksanje J.<\/p>\n Island ima najve\u0107i broj objavljenih i pro\u010ditanih knjiga po glavi stanovnika te se u njemu \u010dita najve\u0107i broj dnevnih novina po glavi stanovnika u svijetu (\u010dak 1,4 dnevno po stanovniku!). Prosje\u010dni Islan\u0111anin pro\u010dita 4 knjige godi\u0161nje, a svaki deseti izda barem jednu knjigu tijekom svog \u017eivotnog vijeka! Island ima i knji\u017eevnog nobelovca po imenu Halldor Laxness koji je napisao nagra\u0111enu knjigu Neovisni ljudi<\/em>\u00a0te kojeg neki nazivaju Tolstojem sa sjevera.<\/p>\n Geneza tako sna\u017ene literarne osvije\u0161tenosti i orijentiranosti Islan\u0111ana na \u010ditanje se\u017ee u daleku pro\u0161lost, to\u010dnije u 12. i 13. stolje\u0107e, u takozvanu \u201ezlatnu eru\u201c, tj. prije danske vladavine. To je vrijeme kada su nastale brojne pri\u010de koji Islan\u0111ani nazivaju sagama. One govore o vremenu oko 1000. godine i pripovijedaju razne pri\u010de o seljacima, obiteljima, ljubavnicima, borcima i kraljevima. Rije\u010d je o izrazito zna\u010dajnim djelima iz perspektive cjelokupne knji\u017eevnosti jer su se knjige u to vrijeme na europskom kontinentu pisale isklju\u010divo na latinskom jeziku. Islan\u0111ani znaju re\u0107i da njihova literatura predstavlja zapravo \u201enjihove piramide\u201c, tj. kulturno naslje\u0111e koje ostavljaju \u010dovje\u010danstvu. Upravo zbog te bogate literature nastale u to drevno vrijeme, kao i zbog izoliranosti Islanda od europskog kontinenta, u Islandu se o\u010duvao izvorni jezik kojim su govorili norve\u0161ki doseljenici sve do danas. S druge pak strane, skandinavski su se jezici zbog povezanosti s ostatkom Europe promijenili tijekom vremena. Stoga mo\u017eemo re\u0107i da se danas jedino na Islandu govori drevni vikin\u0161ki jezik i da bi dana\u0161nje Islan\u0111ane vjerojatno razumio Hogar Stra\u0161ni J.<\/p>\n Osim o\u010duvanja jezika, izravna je posljedica brojnih saga na izvornom jeziku nastalih u ta davna vremena i \u010dinjenica da je pismenost na Islandu uvijek bila visoka \u2013 jedna od najvi\u0161ih u Europi.<\/p>\n Zanimljivo je da na Islandu ima preko 160 bazena, \u0161to ukazuje na \u010dinjenicu da su Islan\u0111ani veliki ljubitelji sporta koji predstavlja jo\u0161 jedan od na\u010dina da se prebrode duge i mra\u010dne zime. Dvojica su Islan\u0111ana bila pobjednici svjetskog tzv. \u201estrong man\u201c natjecanja. To su natjecanja u kojima se di\u017eu i vuku izuzetno te\u0161ki tereti. Najtrofejniji sport u Islandu svakako je rukomet u kojem Island ima svjetski respektabilnu reprezentaciju. U Pekingu su \u010dak osvojili i srebrnu medalju i time postali zemlja s daleko najmanjom populacijom koja je ikada osvojila olimpijsku medalju u timskim sportovima. U nogometu su tako\u0111er solidni s obzirom na to da je Island primjerice oko 13 puta manji od Hrvatske po broju stanovnika, a zbog njih gotovo nismo oti\u0161li na svjetsko nogometno prvenstvo ove godine (ipak smo pobijedili u dodatnim kvalifikacijama).<\/p>\n Osim \u010ditanja i sporta, Islan\u0111ani vrlo \u010desto sudjeluju u radu lokalnih zborova. Primjerice, turisti\u010dki nam je vodi\u010d rekao da \u017eivi u maloj prigradskoj zajednici koja broji oko 9000 ljudi i u kojoj djeluje \u010dak 15 raznih zborova. Zborovi Islan\u0111anima omogu\u0107uju kontakte s ljudima i lak\u0161e izdr\u017eavanje dugih zima kad prakti\u010dki nema svjetla gotovo cijeli dan.<\/p>\n Island ima i najve\u0107u stopu nataliteta u Europi, ali ujedno i najve\u0107u stopu razvoda u Europi. Islan\u0111ani tako imaju u prosjeku skoro troje djece po obitelji. Jedan od razloga za to bi mo\u017eda je \u010dinjenica da je obrazovanje besplatne pa je to lak\u0161e priu\u0161titi. Interesantno je, ali iI razumljivo, da se ra\u0111anje djece doga\u0111a u velikoj mjeri tijekom ljeta, tj. poslije duge mra\u010dne zime. To ukazuje na jo\u0161 jedan od na\u010dina na koji Islan\u0111ani prekra\u0107uju vrijeme tijekom zime J.<\/p>\n Ljudi i dru\u0161tvo<\/strong><\/p>\n Islan\u0111ani su ina\u010de me\u0111u najdugovje\u010dnijim ljudima na svijetu \u2013 o\u010dekivano je trajanje \u017eivota \u010dak 83 godine u prosjeku. Na Islandu je preko 30 % populacije fakultetski obrazovano (gotovo 3 puta vi\u0161e od Hrvatske) te u njemu djeluje \u010dak 5 sveu\u010dili\u0161ta \u2013 \u0161to je zaista dosta za tako malu zemlju. Skoro svi govore engleski jezik (u\u010de od malena), a \u010desto znaju i vi\u0161e jezika \u2013 s obzirom na to da je u pitanju mala i turisti\u010dki orijentirana zemlja. Kuriozitet je procjena da i \u010dak pola nacije vjeruje u vile i vilenjake (elfs).<\/p>\n Tako\u0111er je zanimljivo da zemlja koju su utemeljili Vikinzi nema ni vojsku niti mornaricu. Koliko je zemlja pacificirana, najbolje govori \u010dinjenica da vatreno oru\u017eje (osim pu\u0161aka za lov) na Islandu nije dopu\u0161teno, pa tako oru\u017eje ne nose ni tamo\u0161nji pripadnici policije (osim malobrojnih elitnih postrojbi). Stopa kriminala zanemariva je ili gotovo nepostoje\u0107a, stoga ne \u010dudi \u0161to roditelji znaju ostaviti djecu na ulici bez pratnje, voza\u010di automobila \u010desto znaju pitati strance trebaju li prijevoz, a \u0161etnja po ulicama u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu potpuno je sigurna.<\/p>\n Kad sam nave\u010der iza\u0161ao u bar s \u017eivom glazbom, ugodno sam se iznenadio jer je kvaliteta izvo\u0111a\u010da koji je pjevao poznate svjetske hitove uz pratnju gitare (bez struje) bila zaista izuzetna. Naknadno sam saznao interesantan podatak da svake godine 10 rock<\/em>-bendova poku\u0161a ostvariti globalnu karijeru, a primjer nekoga tko je u tome uspio jest svjetski \u010duvena islandska pjeva\u010dica Bj\u00f6rk. Tako\u0111er sam pri izlascima primijetio da Islan\u0111anke posjeduju neku posebnu vrstu ljepote, upravo zbog odre\u0111ene egzotike i razli\u010ditosti koju nose u sebi, a koja odra\u017eava i cijelu ovu zemlju. Naknadno sam saznao da ova malobrojna zemlja ima \u010dak 3 pobjednice natjecanja Miss World.<\/p>\n Islan\u0111ani su prili\u010dno neformalni pa se tako svi oslovljavaju osobnim imenima \u2013 \u010dak su tako navedeni i u telefonskim imenicima. Unutra\u0161njost zemlje javno je vlasni\u0161tvo te pripada svim stanovnicima Islanda i generacijama koje slijede. Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, \u017eene u Islandu ve\u0107 odavno imaju dobar i ravnopravan status (jo\u0161 iz vremena formiranja parlamenta iz 9. stolje\u0107a). Primjerice, \u017eene ne uzimaju mu\u017eevo prezime niti su to ikad \u010dinile. Uzev\u0161i u obzir sve to, ne \u010dudi \u0161to Svjetski ekonomski forum stavlja Island na prvo mjesto u svijetu po ravnopravnosti spolova.<\/p>\n Neformalnost i liberalnost Islan\u0111ana ide i iznad toga. Island ima prvog javno deklariranog gay<\/em>-premijera u povijesti \u010dovje\u010danstva \u2013 Johanna Sigurdardottir prva je premijerka lezbijka, koja se otvoreno tako izja\u0161njava. Isto tako, islandski je parlament 2010. jednoglasno odobrio istospolne brakove. Mo\u017eda je upravo zbog liberalnosti i suosje\u0107anja s manjim nacijama Island bio prva zemlja koja je priznala Hrvatsku\u00a019. prosinca 1991. godine.<\/p>\n \u010cudesna i neukrotiva priroda<\/strong><\/p>\n Sve u svemu, Island je izuzetno zanimljiva i neobi\u010dna zemlja, ali je na koncu poznat i privla\u010di ljude da ga posjete (kao u mene uostalom) uglavnom svojom prekrasnom prirodom. To je jedino mjesto na svijetu gdje se na kopnu mogu vidjeti dvije tektonske plo\u010de zemaljske kugle \u2013 euroazijska i sjevernoameri\u010dka. Udaljenost me\u0111u njima je nekih 3,5 milje ili skoro 7 km te se razdvajaju brzinom od 1 cm\/godinu. To se mo\u017ee vidjeti u nacionalnom parku Pinvelliru, sastavnom dijelu ture po imenu \u201eZlatni krug\u201c, koja je ujedno i najinteresantnija i najpopularnija turisti\u010dka tura na Islandu. Obuhva\u0107a geotermalna polja kod Haukadalura s gejzirima, slap Gulfoss te na koncu kupanje u toplom potoku oko kojega je napravljeno kupali\u0161te s prirodnim saunama na bazi geotermalnih izvora. U nacionalnom parku Pingvelliru, kod sjevernoameri\u010dke kontinentalne plo\u010de, popularno je i ronjenje koje je jedinstveno na svoj na\u010din. Temperatura vode je cijelu godinu 0 \u2013 4 C\u00b0, a pri ronjenju se mogu vidjeti jako duboke i zanimljive \u0161pilje.<\/p>\n \u0160to se turista na Islandu ti\u010de, najbrojniji su Amerikanci, ali i mnogi iz sjeverne Europe dolaze radi \u010dudesne prirode (Skandinavci, Nijemci, Finci). Interesantno je da zimi dolaze prete\u017eno Azijci koji dolaze vidjeti \u201esjeverna svjetla\u201c jer vjeruju da \u0107e im donijeti sre\u0107u. Sjeverno svjetlo (aurora borealis<\/em>) jedna je od najve\u0107ih atrakcija Islanda, ali je nepredvidiva jer se ne zna kada \u0107e se ona pojaviti. Polarna svjetlost doga\u0111a se zbog aktivnosti Sunca u vrijeme polarne no\u0107i, kada je hladno, \u0161to dovodi do pojave svjetlosti na nebu. Pojava je toliko rijetka i \u010dudesna da joj neki pripisuju i nadnaravna svojstva, kao i pozitivan utjecaj na one koji je imaju prilike vidjeti.<\/p>\n Najve\u0107i i ujedno najpoznatiji vulkan na Islandu zove se Hakla. Zadnja njegova erupcija zbila se 2000. godine, ali nije imala ogromne katastrofalne efekte kao primjerice ona prije vi\u0161e od 200 godina. Erupcija vulkana Laki na Islandu 1783. godine vjerojatno je najve\u0107a zabilje\u017eena erupcija vulkana u povijesti \u010dovje\u010danstva. Zbog nje je poginulo 25 % populacije Islanda; procjenjuje se da je od njezinih posljedica \u017eivot izgubilo \u010dak 6 milijuna ljudi diljem svijeta. Izravna je posljedica erupcije globalno zahla\u0111enje i nekoliko godina ekstremnog vremena u Europi \u2013 pogotovo u njezinu sjeverozapadnom dijelu. U Francuskoj su primjerice lo\u0161i vremenski uvjeti u razdoblju 1783. \u2013 1788. te glad i nezadovoljstvo ljudi kao njihova posljedica, prema mnogim povjesni\u010darima bili jedan od va\u017enih uzroka koji su doveli do Francuske revolucije 1789. godine. Takvi nas doga\u0111aji podsje\u0107aju da je priroda, bez obzira na to koliko bila \u010dudesna i lijepa, ipak neukrotiva. A Island je primjer ekstremne i neobi\u010dne ljepote prirode s jedne strane te s druge strane ekstremnih i devastiraju\u0107ih posljedica koje ta priroda mo\u017ee ostaviti iza sebe u trenutcima kada se \u201enaljuti\u201d i poka\u017ee svoju punu razornu snagu.<\/p>\n Interesantno je da se razli\u010ditost Islanda i sna\u017ena povezanost s \u010dudesnom prirodom mo\u017ee vidjeti i osjetiti i u avionima njihove zrakoplovne kompanije. Pa tako \u010dak i avioni imaju imena i \u201eneku pri\u010du\u201c iza sebe. Pri povratku i ulasku u zrakoplov, vidio sam natpis koji je nazna\u010dio da se avion u koji ulazimo zove \u201eEldeborg\u201c prema istoimenom vulkanu koji je lijepo i geometrijski oblikovan \u2013 ba\u0161 kao taj avion. Sigurnosne upute (safety instructions<\/em>) u avionu kreativno su osmi\u0161ljene: dvoje se aktera nalazi u prirodi i isprobava pojas za spa\u0161avanje, potom ska\u010du niz slap kao da ska\u010du niz tobogan iz zrakoplova pri evakuaciji i op\u0107enito se integriraju islandske prirodne ljepote u tu, \u010dovjek bi rekao strogo funkcionalnu, demonstraciju sigurnosnih uputa u slu\u010daju opasnosti.<\/p>\n Island je u svakom slu\u010daju neobi\u010dna i interesantna zemlja koju je svakako vrijedno posjetiti. \u010cuveni roman Put u sredi\u0161te Zemlje<\/em>\u00a0inspiriran je upravo Islandom te njegovim prirodnim ljepotama i neobi\u010dnostima. Za vrijeme svih izleta koje sam imao prilike iskusiti, vodi\u010di su stalno pri\u010dali pri\u010de povezane sa svakom lokacijom. Tako skoro svaka prirodna ljepota ima pri\u010du o svom nastanku na temelju neke drevne bajkovite pri\u010de. Sam neobi\u010dni krajolik Islanda poti\u010de i nadahnjuje na pri\u010de i kreativnost te nije \u010dudo \u0161to je to \u201ezemlja pri\u010da\u201c od kojih su neke, ukorijenjene u islandskoj literarnoj ba\u0161tini, stare vi\u0161e od tisu\u0107u godina.<\/p>\n Island je tako inspirirao i mene da svoje dojmove o posjetu koji sam uprili\u010dio u lipnju ove godine, uz sve ono \u0161to sam pri tome i naknadno saznao o njemu, preto\u010dim u ovaj tekst \u2013 svoju pri\u010du o Islandu. Ho\u0107e li inspirirati i vas da se zaputite u ovu neobi\u010dnu zemlju ledenjaka, vulkana i gejzira, usred Atlantskog oceana, to sami procijenite.<\/p>\n <\/p>\n Josip Muller<\/em><\/p>\n U lipnju ove godine kona\u010dno sam odlu\u010dio posjetiti i Island. Sjever Europe uvijek me fascinirao u to doba zbog bijelih no\u0107i i \u017earkih boja koje \u010dovjek tada mo\u017ee vidjeti, a za Island sam \u010duo da je potpuno druk\u010diji svijet. I odlu\u010dio to osobno provjeriti. Kad sam sletio u zra\u010dnu luku u Reykjaviku, do\u010dekalo me prili\u010dno […]<\/p>",
"protected": false
},
"author": 1,
"featured_media": 1838,
"comment_status": "open",
"ping_status": "open",
"sticky": false,
"template": "",
"format": "standard",
"meta": [],
"categories": [
1
],
"tags": [],
"_links": {
"self": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/795"
}
],
"collection": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"
}
],
"about": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"
}
],
"author": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"
}
],
"replies": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=795"
}
],
"version-history": [
{
"count": 3,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/795\/revisions"
}
],
"predecessor-version": [
{
"id": 2011,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/795\/revisions\/2011"
}
],
"wp:featuredmedia": [
{
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1838"
}
],
"wp:attachment": [
{
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=795"
}
],
"wp:term": [
{
"taxonomy": "category",
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=795"
},
{
"taxonomy": "post_tag",
"embeddable": true,
"href": "https:\/\/mullerjosip.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=795"
}
],
"curies": [
{
"name": "wp",
"href": "https:\/\/api.w.org\/{rel}",
"templated": true
}
]
}
}\n